Predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Sir Suma Chakrabarti izrazio je zabrinutost za hrvatsko gospodarstvo i rekao da su se na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu, prošloga vikenda, prvi puta mogla čuti zabrinuta pitanja vezana za Hrvatsku.
Ekonomska kriza u jugoistočnoj Europi izrazito je jaka posljednjih godina i očekuje se ukupan rast gospodarstava svih zemalja od oko 2 do 2,5 posto, posebno zahvaljujući Turskoj koja diže prosjek s procjenom rasta od 3,5 posto. Takve su se procjene mogle čuti jučer u središnjici Europske banke za obnovu i razvoj u Londonu. U procjenu ministra financija Slavka Linića da Hrvatska na kraju godine može očekivati rast od 0,7 posto, čelnici banke sumnjaju.
Predsjednik Europske banke Sir Suma Chakrabarti devet mjeseci je na čelu te moćne financijske institucije i tek se sprema u svoj prvi posjet Hrvatskoj. No, o našoj se zemlji, čini se, počelo već razgovarati u financijskim krugovima i to ne u optimističnim tonovima. ‘Prije nekoliko dana na sastanku MMF-a u Washingtonu, gdje nažalost nisam vidio nikoga iz Hrvatske, prvi puta su se mogla čuti zabrinuta pitanja vezana za Hrvatsku. Do tada se samo pričalo o Cipru i Sloveniji kao europskim zemljama u problemima, ali sada se pitaju i što će biti s Hrvatskom?’ – rekao je Chakrabarti.
Svjetski financijski čelnici pitaju se, kaže Chakrabarti, ima li Hrvatska snage za dovoljno jake strukturne reforme i hoće li trebati programe financijskih institucija. Primjetio je da Slovenija i Hrvatska odbijaju pomoć MMF-a i rekao da oni u Banci razmišljaju koje projekte poduprijeti u Hrvatskoj kako bi pomogli u oživljavanju gospodarstva.
Peter Sanfey, zamjenik direktora EBRD-a za strategije i politike te stručnjak za zemlje jugoistočne Europe, rekao je kako sumnja da će Hrvatska ostvariti bilo kakav gospodarski rast na kraju 2013. godine. Hrvatsku vidi kao zemlju na velikoj prekretnici: ‘Nije samo globalna kriza utjecala na hrvatsko gospodarstvo nego i loše reforme te nakupljeni problemi u zadnjih pet godina. Hrvatska je još uvijek prosperitetnija zemlja od Bugarske i Rumunjske, vaši ljudi žive bolje nego tamo, ali zadnjih godina je sve teže.’ – rekao je Sanfey.
U razgovoru s hrvatskom Vladom, čelnici Banke kažu da su prepoznali interes i volju te da s njima dobro surađuju, no pitaju se hoće li zaista poboljšati poslovno okruženje. ‘Priliku imaju, ali nisam sto posto siguran da će ju iskoristiti. Mi ćemo učiniti sve što možemo da pomognemo u ključnim projektima’, rekao je Sanfey, a na pitanje pregovara li se već o nekim projektima, nije mogao odgovoriti.
Hrvatska će kao nova članica Europske unije imati veliku priliku poboljšati ekonomske prilike, a hoće li to učiniti ovisit će o iskorištavanju EU fondova što, sudeći prema iskustvima Bugarske i Rumunjske, nije nimalo lak posao. ‘Razgovarao sam s vašim ministrom financija Linićem i jedan od vaših najvećih problema je glomazan i neučinkovit državni sektor. Već se počelo raditi na tržištu rada i reformama zemljišnih knjiga jer, znamo kakve probleme investitori imaju ako vlasništvo nad zemljom nije uređeno’, kaže Sanfey koji misli da bi se Hrvatska morala usmjeriti na private kompanije te projekte u infrastrukturi i energetici, a predsjednik Banke podcrtao je važnost malog i srednjeg poduzetništva: ‘Morate jako paziti koje ćete poslove izabrati. Europska banka razmišlja kako pomoći na tom planu na cijelom području Balkana’, rekao Chakrabarti.
Kada je u pitanju dužnička kriza u Europi Chakrabarti kaže da je puno pozitivniji nego na početku svog mandata prije devet mjeseci premda očekuje vrlo tešku godinu. Govoreći o zemljama jugoistočne Europe, rekao je većina na dobrom putu kada je u pitanju porezna politika, ali da svima nedostaju strukturne reforme. ‘Ako želite ulaganja onda morate imati dobru investicijsku klimu. Pokušao sam nagovoriti neke investitore izvan Europe da dođu ulagati u vaše zemlje, ali pitaju se zašto bi to učinili ako nemate reforme a oni nemaju sigurnost za svoje poslove?’ – rekao je Chakrabarti i naglasio da je nedostatak hrabrosti najveći problem političara u zemljama regije te im poručio da u svojim ekonomskim politikama ne misle samo na svojih četiri ili pet godina mandata nego dugoročno.