U krugu obitelji i prijatelja, uz bogat ručak, blagoslovljene pogače i ukrasne pisanice, tradicionbalno svečano i dostojanstveno, usprkos tmurnom, oblačnom i kišnom danu, Uskrs proslavljaju kršćani Zadarske županije, i katolici i pravoslavni budući da blagdan Isusova uskrsnuća u 2014. pada jednima i drugima na isti nedjeljnji nadnevak- 20. travnja.
– Događajem Kristova Uskrsnuća i silaskom Duha Svetoga otpočelo je vrijeme crkve koje još traje i u kojoj živi Isusu nazočan na ovome svijetu po svojoj Svetoj crkvi, kazao je u jutarnjoj Uskršnjoj propovijedi zadarski nadbiskup Želimir Puljić posebno pri tome poželjevši sretan Uskrs „onima nemoćnima među nama, starima i bolesnima“:
U propovjedi mons. Puljić je rekao da Kristovo uskrsnuće nije samo predmet povijesne autentičnosti, već je ono predmet vjere, jer nadilazi ljudske moći.
– Ono je zahvat samoga Boga u ljudsku stvarnost, prijelaz iz stanja smrti u drugi život. Uskrsli Krist je zato nepomućeno svjetlo u povijesti ljudskoga mraka i tame, rekao je nadbiskup Puljić i dodao kako se već punih 13 stoljeća ovim pitomim podnebljem “Jadere Christiane” čuje hrvatska uskrsna pjesma “Kraljice neba, raduj se!”, prenosi Hina.
– Mogao bih ponoviti Petrove riječi – ‘Vi znate’. Znamo što se sve događalo kroz povijest, kakve vojske su ovdje prolazile samo da se vjera zatre. Očevi naši nisu se dali pokolebati i ostali su vjerni Kristu, napomenuo je mons.Puljić, te istaknuo kako nije bilo lako ni pod turskim polumjesecom u 15. i 16. stoljeću, kao ni pod zvijezdom petokrakom u 20. stoljeću.
[pullquote align=”left”]Događajem Kristova Uskrsnuća i silaskom Duha Svetoga otpočelo je vrijeme crkve koje još traje i u kojoj živi Isusu nazočan po svojoj Svetoj crkvi, kazao je zadarski nadbiskup posebno pri tome poželjevši sretan Uskrs „onima nemoćnima među nama, starima i bolesnima“[/pullquote]- Trinaest stoljeća katolička vjera uspješno je stvarala kulturu u ovome gradu na koju smo ponosni i od koje i danas živimo. I danas nakon toliko godina Crkva propovjeda istu radosnu vijest: Uskrsnuo je aleluja! I to je zalog našoj sigurnosti i vjere, poručio je nadbiskup.
– Sretan Uskrs želim svim vjernicima starodrevne nadbiskupije u kojoj je kršćanstvo nazočno i živi od prvih stoljeća postojanja do danas. Blagoslovljen Uskrs najprije onima koji su nemoćni, stari i bolesni blagdan dočekali u krevetima ili u bolnicama. U godini obitelji u našoj nadbiskupiji poželio bih napose sretan Uskrs svim ucviljenim i ranjenim našim obiteljima. Neka im Gospodin ispuni dušu, nadom i vjerom koju nam je Uskrs donio, a naročito sretan Uskrs svim kršćanima koji danas slave skupa s katolicima, rekao je nadbiskup zadarski koji je nekoliko sati ranije na istom mjestu, u katedrali Sv. Stošije, predvodio i „vazmeno bdjenje s blagoslovom novog ognja“.
Tom prilikom je u subotu navečer „puk obnovio krsno obećanje“ i poručio kako „Uskrsna noć nas raduje jer pokazuje da Bog ne može izgubiti, jer Bog nikada ne gubi bitaka“.
– U toj noći slavimo pobjedu svjetla nad tamom, pobjedu ljubavi nad zlobom, istine nad lažima i duha nad materijom. To su trenuci u kojima se duša vjernika ispunja nadom i utjehom, ustvrdio je mons. Puljić, istaknuvši da je događajem Kristovog uskrsnuća i silaskom Duha Svetoga počelo vrijeme Crkve koje još traje, a Duh Božji providnošću obnavlja lise zemlje i upravlja tijek vremena.
– Po Kristu koji je kamen temeljac građevine Crkve, najavljen je i ostvaren dan Milosti našeg Boga. Noć Velikog petka i subotnji dan bili su turobni i bez perspektive, učenici zaključani u dvorani Posljednje večere dvoume, ne shvaćaju i zdvajaju. Proživljavaju tužne časove straha i razočaranja. Zašto je onda Crkva tako raspjevana u toj liturgiji bdijenja? U toj noći dogodilo se nešto jedinstveno u povijesti ljudskog roda: raspeti i pokopani Krist je uskrsnuo. Kristovo uskrsnuće zbiljski je povijesni događaj koji je postao kamenom temeljcem apostolskog navještanja. On je njeno središte, smisao i otkupljenje, naglasio je nadbiskup, podsjetivši da „pod nebom nema drugog imena po kojem se ljudi mogu spasiti, osim imena Isusa Krista“.
– Uskrsnuli je tako ponovno zadao probleme svojim neprijateljima, a pobudio nadu svojim prijateljima, razveselio njihova srca. On je pokazao svoju božansku moć. Pod križem su mu dobacivali: ‘Ako si Sin Božji siđi pa ćemo ti vjerovati’. Isus je pokazao da je Sin Božji, ali ne na zahtjev Židova, već kad je sam htio. Kad su se najmanje nadali, u ranu zoru, još za mraka, zaključio je mons. Želimir Puljić, koji je za vrijeme bdjenja nakon blagoslova vode u zdencu Višeslavove krstionice nazočne na misi u katedrali poškropio blagoslovljenom vodom.
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana nakon Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.
Uskrs je nastao iz riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.
Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.
Germanski nazivi – engl. Easter i njem. Ostern vuku etimologiju od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetnog ekvinocija. Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski.
Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno.
Kroz povijest postojale su brojne prepirke oko datiranja. Poznat je kvartodecimanizam (izvedenica od lat. quattuordecim = četrnaest) prepirka kad je Polikarp Smirnski slijedivši Ivanovu tradiciju da je Isus razapet u petak, raspravljao s papom Anicetom. Termin se odnosi na praksu da je slavlje Prijelaza (Pashe) za kršćane bio na četrnaesti dan Nisana (prvog mjeseca u hebrejskom kalendaru) u Starom zavjetu. Problem je bio u tome treba li to slavlje ujedno biti i slavlje Isusova uskrsnuća ili bi se trebala odrediti neka nedjelja koja bi tomu bila posvećena. Naime, rimska je praksa bila nastavljanje slavlja sve do kraja tjedna.
Ni jedan ni drugi nisu se uspjeli složiti te je pitanje ostalo neriješeno. No, naraštaj poslije, rimski biskup Viktor izopćio je biskupa Polikrata Efeškog i ostatak azijskih biskupa zbog privrženosti slavljenju na 14. Nisan. Izopćenje je poslije opozvano te su se obje strane pomirile zbog intervencije biskupa Ireneja Lyonskog koji je podsjetio Viktora na njegova tolerantnog prethodnika. Sama metoda računanja datuma Uskrsa nije službeno riješena.
[pullquote align=”right”]U 2015. Uskrs katolicima dolazi 5. travnja, a pravoslavnima – 12. travnja. U 2016. to će se zbiti 27. ožujka i 1. svibnja, u 2017. – blagdan pada i katolicima i pravoslavnima na isti dan, 16. travnja. U 2018. Uskrs se slavi 1. travnja (katolici) i 8. travnja (pravoslavni), u 2019. – 21. i 28. travnja, a 2020. – 12. travnja i 19. travnja[/pullquote]Na Prvom nicejskom saboru 325. odlučeno je da se Uskrs slavi na istu nedjelju u cijeloj Crkvi, ali vjerojatno je da nikakva metoda određivanja nije donesena (nisu sačuvani nikakvi pismeni spisi o koncilu). Problem se premjestio u Aleksandriju – ondje su slavili Uskrs na prvu nedjelju poslije najranijeg četrnaestog dana mjeseca koji bi bio 21. ožujka ili poslije tog datuma. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi na nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija.
No, to i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila: Uskrs pada na prvu nedjelju poslije prvog proljetnog punog mjeseca 21. ožujka (dan proljetnog ekvinocija) ili iza tog datuma (proljetni ekvinocij koji se dobija putem tabličnog računanja, a ne putem astronomskih mjerenja).
Taj puni mjesec četrnaesti je dan tablične lunacije (novi mjesec). Rimska Crkva rabila je vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u porabi gregorijanskog i julijanskog kalendara, zapadne i istočne Crkve imaju različite datume Uskrsa. Godine 1997. u Siriji je na Svjetskom crkvenom kongresu donesena nova metoda koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Početak reforme predložen je 2001., ali još nije usvojena.
U 2015. Uskrs katolicima dolazi 5. travnja, a pravoslavnima- 12. travnja. U 2016. to će se zbiti 27. ožujka i 1. svibnja, u 2017. – blagdan pada i katolicima i pravoslavnima na isti dan, 16. travnja. U 2018. Uskrs se slavi 1. travnja (katolici) i 8. travnja (pravoslavni), u 2019.- 21. i 28. travnja, a 2020.- 12. travnja i 19. travnja.
Inače, nedjeljno jutro, 20.4. 2014. započelo je zadranima i žiteljhima okolnih naselja bez električne energije u domovima. Razlog je kvar na trafostanici pa su brojna mjesta bila bez struje između 6.09 sati iu 7:40.
Iz policije javljaju kako je u subotu, u 21.15 sati, u Obrovcu, Ulica Petra Zoranića, u krugu poduzeća, zaštitar zatekao 49-godišnjaka koji je provalio u kamion iz kojeg je otuđio 40 litara goriva. Posla su imali i dežurni zadarski vatrogasci koji su u nedjelju ujutro, u 6.30, zaprimli dojavu da gori kontejner u Ulici Ante Starčevića. Vatru je brzo ugašena.
Trgovački centri, naravno, nisu radili, ali zato hoće, iako ne svi, raditi na Uslršnji ponedjeljak. I to: Interspar- 8-20 sati, Superkonzum- 8-18. Kaufland- 8-21 i Tommy- nedjeljnji radni orar.
Dežurna je ljekarna – Centar.