U srijedu, 16. travnja, Zadarska županija obilježava svoj dan. Prigodna svečanost započinje polaganjem vijenaca na Gradskom groblju, u 9:30., a nastavlja se u Arsenalu, svečanom sjednicom Županijske skupštine, u 10:30 sati.
Tom prilikom, uz pozdravne govore i obraćanja župna, predsjednika županijske skupštine i gostiju, u sklopu svečanog programa uručit će se i priznanja zaslužnim udrugama, tvrtkama i pojedincima.
Nagrada za životno djelo ide u ruke Andreju Jakušu, osnivaču, dugogodišnjem voditelju i dirigentu Tamburaškog orkestra Nin, a Godišnje nagrade Zadarske županije primit će Nogometni klub „Polača”, boksač Josip Bepo Filipi, tvrtka Hstec d.d., Glazbena škola „Blagoje Bersa”, mladi matematičar Daniel Paleka, Kinološko društvo „Dalmatinski pas”, Udruga turističkih vodiča „Donat”, prof.dr.sc. Damir Magaš, Muška klapa „Kožino” i Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi „Ljubač”.
Tko, što, koliko i zašto čini Zadarsku županiju u najkraćim crtama…
U administrativnom ustroju čini je šest gradova- Zadar (centar), Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Obrovac, Pag, 28 općina- Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kolan, Kuklica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji, i 229 naselja.
[pullquote align=”left”]Nagrada za životno djelo ide Andreju Jakušu, osnivaču, dugogodišnjem voditelju i dirigentu Tamburaškog orkestra Nin, a Godišnje nagrade prima deset udruga, tvrtki i pojedinaca[/pullquote]Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Zadarske županije živjelo je 170.017 stanovnika što je 4.0 posto ukupnog broja stanovništva RH. Sjedište županije, Zadar imao je tada 71.471 stanovnika. Među tri je hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 46.6 stanovnika na kilometru četvornom, što je znatno ispod hrvatskog prosjeka (75.7 stan./km2).
Preko 40 posto stanovništva županije živi u sjedištu županije, Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora pripadajućih zaobalja i otoka. U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92.6 posto), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4.8 posto) i Albanci (0.5 posto).
U razdoblju 1993.-1997. županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice- Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ). Zamjenici su Božidar Longin (HDZ) i Rudolf Dvorski (HSP AS).. Predsjednik skupštine je Željko Lončar (HDZ), potpredsjednici su Dragan Ranj (SDP). I Tomislav Šarić (HSP AS).
[pullquote align=”right”]Preko 40 posto stanovništva živi u sjedištu županije, Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora pripadajućih zaobalja i otoka[/pullquote]Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486.91 km2. Površina kopna iznosi 3641.91 km2., površina morskog dijela iznosi 3845 km2 a površina otoka 587.6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru.
Danas je ta povezanost bitno unaprjeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb – Zadar – Split – Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, dok je suvremenim autocestovnim povezivanjem županija povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik – Panonski bazen – Zadar – Ancona – Srednja i Južna Italija.
Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države, a tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca). Isto tako, tu su se nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga, te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područjed Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanjas izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila.
[pullquote align=”left”]Područje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države, a tu je pronađen i natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca).[/pullquote]U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha (Srba). Završetkom mletačko – osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mlečana (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797.. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja tada sjedišta Provincije Dalmacije- Zadra.
Povijesne, kulturne, prirodne i ine znamenitosti: Grad Pag- (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz XV. Stoljeća, Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre), Nacionalni park Paklenica, Povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.), Cerovačke pećine, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Telaščica, Povljansko blato, otok Pag, kanjon rijeke Zrmanje, vrelo rijeke Zrmanje, vrelo rijeke Une kod Srba, stari Maslenički most, kaštel Benković, otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Beršić, samostan, utvrda Sveti Mihovil, Preko, utvrda Kličevica, Šopot, samostan Galovac, Preko, franjevački samostan, Kraj, samostan Ćokovac, Tkon, crkva sv. Pelegrina, Savar, svjetionik Veli rat, hipodrom, Polača, Dubrava – Hamina, otok Pag, kanjon Kupe, Kolansko blato, kula, Ražanac, kula, Zaton, Maškovića han, mirila Starigrad, Modrič špilja, palača Petricioli, Sali, palača Rančić, Sali, ravnokotarska vinska cesta, stare gradine, Obrovac, Tulove grede, nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan.