HEP mora izaći u regiju, uprava ne čini dovoljno za to

Hrvatska elektroprivreda, Ina i eksploatacija Jadrana i kopna bile su glavne okosnice rasprave o energetskoj budućnosti Hrvatske koja je održana jučer na veleučilištu VERN.

– Otvaranjem tržišta električne energije HEP-ov udjel na domaćem tržištu pada. Bio bih sretniji da HEP drži po 10 posto na devet tržišta u okruženju nego što sad ima 90 posto udjela na domaćem tržištu – rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuvši da HEP mora izaći na tržišta regije i sklapati strateške saveze s velikim tvrtkama kako bi nadoknadio taj pad. U protivnom ga čekaju problemi u skoroj budućnosti. Vrdoljak je kritizirao upravu HEP-a što nije napravila dovoljno u tom smjeru.

Pregovori s EK

A do početka 2015. profunkcionirat će u potpunosti burza energije pa se očekuje da će cijene električne energije padati. Vrdoljak očekuje nove igrače na tržištu na kojem je zasad za prodaju energije prijavljeno 14 tvrtki. Ipak, najbolja je pretpostavka uspješan ishod natječaja i istraživanja Jadrana i kopna. Ako natječaji uspiju, nafte i plina bit će dovoljno i za potrošnju i za izvoz. Azra Bračković iz ExxonMobila upozorila je da su to dugotrajni poslovi te da će prije eksploatacije nafte ili plina proći godine istraživanja.

No napomenula je da uz svaki ugovor o koncesiji stoji i ugovor po kojem naftna kompanija mora angažirati lokalne tvrtke na investicijama, kao i ulagati u lokalnu zajednicu. Inače, država kroz koncesiju uzima oko 56 posto ukupne tržišne vrijednosti nafte i plina, a dio cijene odlazi i u proračune lokalnih jedinica. Tek kad budemo imali dovoljno plina i nafte i veliki infrastrukturni projekti poput LNG-a imat će smisla, istaknuo je Vrdoljak te objasnio kako s EK pregovaraju o tom projektu.

Podrška Agrokoru

Razvoj energetike kroz obnovljive izvore energije potaknuo je raspravu. Vrdoljak ističe da neće poticati industrije koje ne zapošljavaju ili ne koriste domaću komponentu, a to su vjetar ili solarna energija, dok se ne promijeni model, ali da podršku ima ulaganje u biomasu ili bioplin. Time je za pravo dao Hermanu Seidlu, direktoru Agrokor energije, tvrtke iz koncerna Agrokor koja je sagradila dvije bioplinske elektrane ukupne vrijednosti oko 14 milijuna eura, a od 2015. u tri takva postrojenja planiraju uložiti još 315 milijuna kuna.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...