Kazne za učenike: Za jedinicu ljetna škola, a nasilnicima zabrana školovanja!

Prijedlog izmjena temeljnog zakona za školstvo, pušten u javnu raspravu do 4. listopada, rigorozan je za učenike teške nasilnike. Predviđa da srednjoškolci izbačeni iz škola zbog teškog nasilničkog ponašanja više nemaju pravo na kraju godine polagati razredni ispit. Ubuduće bi, usvoji li se ovaj prijedlog, takvi učenici gubili pravo školovanja, ne samo u svojoj dosadašnjoj srednjoj školi, već bilo kojoj.

No, što s njima nakon što ispadnu iz sustava?

Nova prilika na ljeto

– Srednje obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno te učenik kojemu je izrečena najteža pedagoška mjera isključenja iz škole zbog teškog nasilja može nastaviti školovanje u sustavu obrazovanja odraslih – kažeSabina Glasovac, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta. U Ministarstvu, dodaje, smatraju kako nije poticajno za sustav da učenik koji je počinio teško nasilje nad drugim učenikom ili nastavnikom može pristupiti razredbenom postupku te druge godine nastaviti obrazovanje u toj ili u drugoj školi. Uvjete za način i postupak izricanja pedagoških mjera detaljno će propisati ministar Mornar, i to u roku od godinu dana. Prođe li novi zakonski prijedlog ministra Vedrana Mornara, nastavnici će imati nova zaduženja prije no što odu na godišnji odmor.

Umjesto popravnog roka za učenike koji imaju zaključene jedinice, morat će u školama organizirati dopunsku nastavu. Obveza koja se iz škola izgubila tijekom devedesetih ponovno se vraća: svaki učenik koji ima zaključenu jedinicu iz jednog ili najviše dva predmeta, dobit će obvezu pohađanja dodatnih 10 do najviše 20 sati nastave. Ocijeni li nastavnik da je učenik usvojio gradivo – ne mora na popravni ispit.

Opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu, ostaju pedagoške mjere, no one se ne brišu iz godine u godinu. No, dobije li učenik ukor u prvom srednje, ta će ga mjera pratiti, i u imeniku se naći i iduće godine. Unatoč tomu što su u Ministarstvu znanosti najavili izmjene kriterija ocjenjivanja, noviteti u tom pravcu bit će doneseni tek nakon usvajanja strategije obrazovanja i znanosti.

Ključnim školskim zakonom uspio se godinama provlačiti jedan od bizarnijih članaka, zahvaljujući kojemu su izvanredni otkaz u školi teoretski mogli izbjeći zaposlenici – nastavnici, pedagozi, psiholozi ili domari – pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela.

Pogrešno tumačenje

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, u članku 106. propisuje, naime: ako osoba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko kazneno djelo, poslodavac može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom (…).

Fleksibilni dio rečenice “može otkazati ugovor o radu”, očito je upao u oko zaduženima u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jer su je u prijedlogu izmjena zakona zamijenili novim, imperativnim, riječima: “otkazat će ugovor o radu”. Dosadašnjom odredbom u školama bili su u dvojbi kako tumačiti riječ “može”.

– Nisu nam poznati slučajevi da je osoba pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela nastavila radni odnos. Međutim, škole su ponekad pitale Ministarstvo da li da tumače riječ “može” na način koji im daje mogućnost odlučivanja hoće li ili neće radniku otkazati ugovor o radu, kaže pomoćnica ministra Sabina Glasovac. U čvršću formulaciju su zato ušli da bi se izbjegle ovakve dvojbe.

Prijedlogom izmjena zakona jasnije propisuju i što činiti s nastavnicima i ostalim zaposlenicima škola čije je psihičko zdravlje narušeno do te mjere da su im smanjene radne sposobnosti.

– Predviđa se da ravnatelj škole može školskom odboru uputiti obrazloženje i prijedlog za upućivanje radnika s narušenim psihičkim zdravljem na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. Točno su propisani postupci ravnatelja, odbora i radnika, objašnjavaju u Ministarstvu.

No, ove izmjene zakona smatraju se prijelaznim, odnosno kratkotrajnim, rješenjem jer je ministar Vedran Mornar u skorijoj budućnosti zamislio umjesto jednoga zakona za osnovno i srednje školstvo, pripremiti dva razdvojena. Ipak, one su priprema za rješavanje problema ravnatelja škola bez visoke stručne spreme.

Iznimka za staru gardu

U sustavu je, naime, prema podacima MZOS-a, nešto više od 150 ravnatelja (od njih oko 1200) s višom stručnom spremom. Novi prijedlog zakona omogućuje im da svoj mandat odrade do kraja, no za nove ravnatelje propisuje obvezu visoke stručne spreme. Ubuduće se, dakle, ne bi trebalo događati da novoizabrani ravnatelj kao šef škole ima nižu stručnu spremu od zaposlenika. Mornar izlazi u susret “staroj” i malobrojnoj garnituri ravnatelja s višom školom, jer u izmjenama zakona iznimno dopušta da se oni (ali samo oni) kandidiraju za novi mandat, iako nemaju visoku stručnu spremu. Pretpostavka je, međutim, da će većina ipak odustati od te ideje jer im je obnova mandata ipak druga mogućnost. Prva je mirovina, jer su u većini slučajeva stariji od 60 godina.

Zajamčeno mjesto

– Moramo biti svjesni činjenice da ravnatelji koji imaju višu stručnu spremu, a koji su izabrani na mjesto ravnatelja prije 24. srpnja 2010. godine, nemaju pravo povratka na svoje radno mjesto u nastavi, kao što je to slučaj s onim ravnateljima koji su birani i imenovani nakon tog datuma, a kojima se “čuva” radno mjesto za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja u najviše dva mandata, kaže Sabina Glasovac.

‘Zakon je bio prenježan za prekršitelje’

Prijedlog da se ravnateljima koji imaju višu stručnu spremu omogući pravo javljanja na natječaj za izbor ravnatelja ne znači, dodaje Glasovac, da će oni biti i izabrani. Podsjeća da ovakvo pravo ne postoji samo u hrvatskom školstvu, već je slično rješenje imala i Slovenija, objašnjava pomoćnica ministra Sabina Glasovac.

Sadašnji zakon prilično je nježan prema prekršiteljima pa, primjerice, iznosom od 5000 do 10.000 kuna kažnjava školu koja zaposli nastavnika mimo kriterija natječaja. Sada je dodana stavka da istu kaznu škola mora platiti “ako nenamjenski troši financijska sredstva”.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...