Milanka Opačić: “Ovo je jednokratna mjera. Nakon nje će ljudi biti puno racionalniji jer će živjeti s onim što imaju!”; Građanin: “Hvala na ovoj tribini, Elektra mi je isključila struju, ovdje mi je toplije nego doma!”!”

Nakon što je danas u Zadru s gradonačelnikom Božidarom Kalmetom te predstavnicima još pet gradova i općina potpisala Sporazum o otpisu dugova građanima koji spadaju u kategoriju socijalno ugroženih, a zadovoljavaju sve uvjete, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih danas je u hotelu Kolovare održala i javnu tribinu pod nazivom “Novi početak” na kojoj je okupljenim zainteresiranim građanima u najkraćim crtama pokušala pojasniti ovu socijalnu mjeru Vlade.

Na tribini je još ednom istaknula kako se zahtjevi za otpis dugova mogu podnijeti od 2. veljače do 30. lipnja 2015 godine, ovisno o kategoriji kojoj socijalno ugroženi građani pripadaju. Dugovi se mogu otpisati građanima čiji je račun blokiran dulje od godinu dana, zaključno s 30. rujna 2014. godine u iznosu najviše do 35.000 kuna kumulativno po svim vjerovnicima, a koji je evidentiran u Fini. Sva dugovanja nakon tog datuma ne ulaze u ovu mjeru socijalne politike.

Građani koji mogu podnijeti zahtjev su: korisnici minimalne naknade, pomoći za uzdržavanje i osobne invalidnine te građani čija su mjesečna primanja manja od 2.500 kuna (za samca) ili 1.250 kuna po članu kućanstva, a koji nemaju druge nekretnine osim one u kojoj žive, nemaju oročen novac te nemaju ugovor o stambenoj štednji. Današnjim potpisom sporazuma u Zadru, broj hrvatskih gradova i općina koji su potpisali Sporazum o otpisu dugova popeo se na 51.

– Tema današnje tribine je socijalna mjera Vlade, “Novi početak”, odnosno otpis dugovanja najsiromašnijim građanima koji su već duže od godinu dana pod ovrhama. Riječ je o Sporazumu kojeg dobrovoljno potpisuju svi oni vjerovnici koji imaju neke dugove. Građani konkretnije informacije o ovoj mjeri mogu dobiti putem web-a, u Fini, Poreznoj upravi, Centru za socijalnu skrb i putem medija. Vjerovnici su dobrovoljno pristupili Sporazumu. U ovom trenutku su to 51 grad i općina. Presedan ove socijalne mjere je u tome što za ostavarivanje ovog cilja nismo išli na donošenje novog zakona već isključivo na dobrovoljnost vjerovnika i njihovo razumijevanje za socijalnu sliku, odnosno situaciju u Hrvatskoj. Mislimo da je stanje u državi na takvoj razini da možemo pridobiti sve vjerovnike. Hrvatska je dosta socijalna država, ima visoko razvijene socijalne mehanizme. Šest mjeseci smo bili uporni te smo svi zajedno dogovarali i radili na kriterijima ostvarivanja otpisa dugovanja, nakon čega smo išli u potpisivanje ugovora. Ove mjere Vlade RH su prvenstveno usmjerene na kategoriju socijalno najugroženijih građana. Riječ je o tome da su to gotovo nenaplativa potraživanja. Dakle, nitko neće ovdje nekome ništa uzeti, niti će ljudi koji plaćaju svoje račune podmirivati iste ovima koji nisu bili u mogućnosti plaćati, kako se mnogi nedovoljjno informirani pribojavaju. Nakon otpisivanja to su jednostavno nepostojeća dugovanja. Ova socijalna mjera se provodi za ovu kategoriju najugroženijih ljudi koji su korisnici socijalnih naknada. Ljudi koji doista žive od egzistencijalnog minimuma, rekli bismo da je to jedna razina novca koja je na granici siromaštva, koji su u ovrhama više od godinu dana i koji posljednjih nekoliko godina jednostavno zbog svoje teške financijske situacije nisu mogli podmirrivati svojee obveze. Nadamo se da će otpis duga biti jedan svojevrsni novi početak za te ljude, da će im dati prostora za neki bolji i kvalitetniji život, kazala je Ministrica Opačić.

U Zadarskoj županiji imamo 1711 korisnika zajamčene minimalne naknade, od toga ih je 1100 u Zadru. Točan broj stanovnika, koji će steći pravo na otpis dugova, tek će se utvrditi. Mnogi se s pravom pitaju nije li ova mjera samo kratkoročno rješenje nakon čega će se ovršenicima dugovi kroz dogledno vrijeme ponovno početi gomilati, no tada neće biti države koja bi im pomogla niti više “dobrih” vjerovnika koji bi otpisivali svoja potraživanja.

– Ne mora biti baš tako crn scenarij. Mi imamo u planu jedno sustavno rješenje, a to je Zakon o osobnom stečaju, koji je jedno suptilno rješenje koji drugi potrošači u EU imaju. Na žalost u RH ga mi do sada nismo imali jer nije bio potreban, no situacija se promijenila. Ovdje je riječ o ljudimaa koji su ušli u određene dugove zbog toga što su u tom trenutku živjeli i imali dobre plaće te ih je ovo staanje zateklo nespremne. Vjerujem da će dio njih nakon ove mjere biti puno racionalniji jer će živjeti s onim što imaju. Napominjem, ovo nisu dugovi koji su nastali prije godinu dana, ovo su dugovi koji su nastali kada su ljudi imali posao i mogli su se neke stvari priuštiti da bi na kraju došli do situacije da više ne mogu zatvarati svoje račune koji su prerasli u dugove u posljednjih sedam, osam godina, istaknula je Opačić.

Veliki proces na kojemu Vlada RH već dugo vremena radi trebao bi do kraja biti doveden kada se otpiše dug najugroženijim građanima koji zadovoljavaju sve kriterije za provođenje ove mjere. Ovo je projekt koji će morati imati bazu podataka.

– Zatekli smo katastrofalno stanje na terenu, no osnivanjem baze podataka imat ćemo konačno uvid o našim građanima. Trebali su nam i podaci iz Porezne uprave gdje se od ove godine mogu vidjeti svi primitci građana, a ne radi se samo o plaći, već dnevnicama, autorskim honorarima i sl. Po prvi puta se konačno može vidjeti konkretna “krvna slika” građana. Ona će nam omogućiti skraćenje postupka, da građanii ne moraju skupljati hrpu dokumenata i hodati od jedne institucije do druge već ćemo sav posao odraditi na jednom mjestu. Nismo išli na zakon, ovo je rijetka situacija u kojoj Vlada nekome nešto propisuje i na nešto ga primorava već smo išli na zajednički dogovor, zbog toga jer je bilo važno da kao partnere dobijemo banke i teleoperatere kojima je teško bilo što zakonski nametnuti. Ovi dugovi koje mi sada otpisujemo nisu dugovi koji su nastali u zadnjih godinu dana to su dugovi koji se vuku po seedam, osam godina neki duže, neki kraće, a u svakom slučaju su nastali jer su se ljudi našli u situaciji da ne mogu plaćati svoje račune. Nije riječ o oholim, bahatim ljudima koji su kupovali vikendice i jahte pa sada nisu mogli plaćati račune već doista o ljudima koji nisu mogli podmirivati svoje račune jer su ostali bez svojeg radnog mjesta i što nisu isto mogli pronaći dugo vremena, pa čak niti do danas. To je kategorija zbog koje smo mi uspjeli okupiti gotovo sve da potpišu ovaj Sporazum, kazala je Opačić.

Smatra kako se radi o jednom procesu koji će trajati duže vremena te je uvjerena kako će Sporazum potpisati sve jedinice područne, lokalne i regionalne samouprave jer vjeruje da će svi čelnici gradova i općina imati razumijevanja za svoje stanovnike jer znaju kako je teško živjeti pod teretom ovrha i blokada, jer ionako gotovo da jedva preživljavaju.

– Vjerujemo da će ovaj otpis zaista biti novi početak. Ovakvih mjera nema više. Prije nekoliko godina otpisali smo dio dugova gospodarstvenicima jer smo smatrali kako to njima treba učiniti prvima kako bi krenuo gospodarski zamašaj. No, bez posla i plaća teško se bilo koji problem siromaštva može riješiti. Sada su došli na red građani i ovo je jednokratna mjera koja će biti na snazi do 30. lipnja do kada će se moći prijaviti svi oni koji žele otpisati dug. U ovom trenutku spremni na otpisivanje dugovanja su banke, teleoperateri, državna poduzeća, trgovačka društva koja pružaju određene usluge građanima. Nositelji ove mjere su Centri za socijalnu skrb koji će u narednih šest mjeseci dobiti dodatne djelatnike i koji će raditi na čitavom procesu. Kriteriji otpisa dugova dijele se na dva kriterija. Prvi kriterij za otpis duga zadovoljavaju osobe koji su korisnici socijalne naknade, minimalne naknade, pomoći za uzdržavanje i invalidnine te ta skupina već od 1. veljače mogu krenuti prema Fini, koja je prva institucija u koju treba otići, tamo je napravljen registar u kojem se svatko sa svojim oib-om nalazi. Ukoliko se tamo nalazi ime osobe to znači da je ispunila sve uvjete te da može ući u naš otpis duga. Ukoliko se osoba nalazi u tom registru dobiva potvrdu s kojom ide dalje, kazala je Opačić.

Drugi kriterij za otpis dugovanja

– Kriterij B, odnosno drugi kriterij zadovoljavaju građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna ukoliko je riječ o samcu ili 1.250 kuna ukoliko je riječ o članu kućanstva. Mislim da smo s B kategorijom uspjeli obuhvatiti i jedan dio umirovljenika, nezaposlenih, pa možda čak i dio ljudi koji rade, ali primaju minimalnu plaću s kojom uzdržavaju određeni broj članova kućanstva. Naravno, ne smiju imati drugu nekretninu u svom vlasništvu koja se može staviti u neku funkciju. Naime, nećemo ljude bacati na ulicu iz jedine nekretnine jer tada dobivamo novi još teži socijalni problem. Ovo su sasvim sigurno ljudi koji nemaju ništa i od kojih niti odvjetnička društva dugi niz godina nisu uspjela ništa naplatiti. Bitno je samo da nemaju nikakve depozite, dionice i sl., odnosno sve ono od čega su mogli vratiti svoj dug. Oni idu u Finu tek 1. travnja do 30. lipnja. Dugovi se otpisuju do 35.000 kuna osim teleoperatera koji su za B kategoriju tražili samo moratorij do godinu dana. To je bio maksimum koji smo mogli dogovoriti. Teleoperateri će prvoj kategoriji odnosno osobama koje zadovoljavaju A kriterije otpisati dugove do 10.000 kuna, no ne i ovim drugima, istaknula je Opačić.

Što bi značilo da teleoperateri dužnicima koji odgovaraju B kriterijima ne otpisuju dugove već ih zapravo samo stavljaju na odgodu od godinu dana kada će ponovno krenuti s utjerivanjem duga ukoliko se u navedenom roku nije podmirio.

Da bi korisnici socijalne pomoći mogli računati na otpis, dugovi prema državnim poduzećima zabilježeni do 30. rujna 2014. godine ne smiju prijeći 25.000 kuna, dugovi prema bankama, teleoperaterima, gradovima i općinama ne smiju biti veći od 10.000 kuna, a račun im mora biti blokiran duže od godinu dana. Rok za dovršetak ove akcije je 30. lipnja 2015. godine.

Ministrica Opačić je navela da 90 posto dugova otpada na banke i teleoperatere kojima je preko 33.000 ljudi dužno više od 135 milijuna kuna, dok 35.000 ljudi državi, općinama i gradovima duguje nešto više od 23 milijuna.

– Hvala vam što ste organizirali ovu tribinu jer mi je ovdje toplije nego doma, rekao je jedan od građana kojemu je Elektra isključila struju, nakon čega mu je ministrica Opačić rekla ukoliko se radi o ovrsi da će mu nakon oprosta duga struja biti uključena, no ujedno je istaknula kako teleoperateri nisu dužni nastaviti pružati svoje usluge građanima kojima su otpisali dug.

Ministrica Opačić najavila je za sljedeći utorak sastanak i s pet agencija te odvjetničkim društvima koji su od vjerovnika otkupili dugovanja te sada u svoje ime “naganjaju” dužnike, a nisu se priključili dobrovoljnom otpisu dugovanja socijalno najugroženijim građanima.