Uz krunu bunara iz kasne antike, pronašli izvor pitke vode na Poluotoku, antički novčić i grob moguće prvih kršćana u Zadru!

U podzemlju nekadašnje rezidencije zadarske plemićke obitelji Cedulin iz 12. stoljeća  na dubini od oko dva metra, arheolozi Muzeja antičkog stakla iz Zadra osim iznimno vrijednog nalaza kruništa kamenog zdenca, masivne kanalice za vodu te izvora pitke vode u srcu Poluotoka, danas su pronašli i jedan novčić također iz vremena kasne antike.

– Danas pronađeni novčić iznimno je važan jer će nam pomoći preciznije datirati spomenutu vremensku jedinicu. Svi ovi nalazi oko kruništa datiraju iz druge polovice 4. stoljeća i prve polovice 5. stoljeća.  Zapravo, više ćemo znati kada izvadimo krunište jer to nam je važno zbog mogućeg natpisa na drugoj strani. Već smo pronašli i mali bager koji će ga izvući iz zemlje na način da će kroz vrata ući s razmontiranom kabinom. Osim kruništa vadit ćemo i kanalicu. Nakon ovog svega, uključujući i izvor pitke vode nije isključeno da daljnjim iskopom pronađemo i rimski bunar. Naime, poznato je da je Poluotok bio bogat bunarima, kazao je dr. sc. Berislav Štefanac, voditelj arheoloških istraživanja u palači Cedulin.

Arheološka istraživanja u palači Cedulin koja je 1575. godine ustupljena za potrebe vojne, a zatim i civilne bolnice vode arheolozi MAS-a uz nadzor Konzervatorskog odjela u Zadru. Radovi se provode zbog preuređenja prostora bivšeg antikvarijata u Turistički informativni centar. Početak radova na obnovi palače očekuju se početkom svibnja, nakon što bude okončan postupak natječaja za izbor izvođača radova. Sama arheološka istraživanja podzemlja palače trajat će još dva tjedna,

– Važnost ovog nalazišta je upravo u tome što su svi slojevi netaknuti zbog čega će nam kasnijom analizom biti puno lakše odrediti u kojem razdoblju su nastajali. Obitelj Cedulin prvi put se spominje 1284. godine te su, koliko je nama poznato, bili poznate osobe u tadašnjem javnom i kulturnom životu. Palača egzistira od sredine 12. stoljeća i u njoj, prvenstveno na vanjskom jugozapadnom zidu, vidimo preklapanja raznih razdoblja, romanike, gotike, renesanse i baroka. Na ovom području se nisu nikada provodila arheološka istraživanja. Na planu iz 1834. godine zabilježeni su zidovi iz zadnje faze koji su dosta plitki i gotovo na samoj površini. Ispod te površine ušli smo u nepoznato područje te sada nešto više znamo o razdoblju kasne antike, istaknuo je dr. sc. Štefanac.

Prije nego što je pronađeno krunište kasnoantičkog kamenog zdenca, arheolozi MAS-a u nekoliko sondi istočnog krila palače pronašli još nekoliko zanimljivih nalaza od rimskog perioda do novog vijeka. Otkrili su i jedan kasnoantički grob ( zidane pravokutne grobnice) s dječjim skeletom koji dovode u vezu sa starokršćanskom crkvom Svete Marije Velike koja je bila tek 20-ak metara udaljena od palače Cedulin. Osim groba u podzemlju pronađen je i dio rimskog kanelirang stupa u sekundarnoj upotrebi, starokršćanski križ uklesan u kamen na jednom srednjovjekovnom zidu, srednjovjekovni pod složen od opeka u obliku riblje kosti, suhozid iz ranog srednjeg vijeka, dio stare kamene ceste, a ispod srednjovjekovnih slojeva zabilježen je kasnoantički sloj s evidentiranim zidovima, grobovima, kruništem zdenca te masivnom kamenom kanalicom.

– Zašto grobovi u samom gradu? Naime, kako bi ovaj objekt mogao biti povezan s kasnokršćanskom crkvom SV. Marije Velike logično je za zaključiti da su vjernici htjeli biti pokapani što bliže vjerskom objektu. Prema dataciji to bi mogli biti prvi kršćani u Zadru. Na površini pronađenog groba našli smo nešto poremećenih dječjih kostiju, no danas se spuštamo do podnice groba te ćemo vidjeti da li ćemo uspjeti pronaći cjeloviti dječji skelet, istaknuo je dr. sc. Štefanac.

U daljnje prodiranje u niže slojeve arheologe znatno ometa prodiranje podzemnih voda dva metra ispod današnje podne površine. Zbog kiša u posljednjih dana ta razina se popela za 20-ak centimetara

Nakon uređenja prostora palače Cedulin svi vrijedniji nalazi izložit će se u budućem prostoru TIC-a na mjestu gdje su nađeni.

U ovim važnim arheološkim istraživanjima uz dr. sc. Berislava Štefanca sudjeluju još arheologinje Anamarija Eterović Borzić, Nika Cohen, Ivana Matković te student arheologije Kristian Hazoš uz stalni nadzor ravnatelja Konzervatorskog odjela, Igora Miletića.