Svijet danas obilježava Međunarodni dan mira. Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je odluku o obilježavanju ovog dana još 1981. godine, a posvećen je jačanju ideala mira u državama i narodima te obrazovanju i podizanju svijesti o svim vidovima mira.
Mir ne podrazumijeva isključivo odsustvo sukoba i nasilja, već podrazumijeva i trajne napore koji se ulažu u razvoj društava i pojedinaca. Mir se očituje u društvo svjesnim i savjesnim pojedincima koji teže nenasilnom rješavanju sukoba i izgradnji društveno pravednih odnosa. Upravo zato se temom ovogodišnje proslave “Partnerstvo za mir – Dostojanstvo za sve” želi istaknuti važnost zajedničkoga djelovanja svih dijelova društva u naporima za postizanje mira.
U posljednjih 3.400 godina ljudske povijesti, u miru smo uspjeli provesti tek mizernih 268 godina, odnosno 8% vremena. Da iz nekoliko tisuća godina krvave prošlosti nismo ama baš ništa naučili, govori nam tužan podatak kako od 1945. godine svijet bilježi samo 26 dana bez rata. Drugim riječima, u posljednjih 70 godina, na rat smo potrošili ukupno 25.524 dana.
Zahvaljujući ponajviše novim oružjima, sukobi odnose sve veći broj žrtava. Naime, u svim ratovima tijekom zabilježene povijesti, živote je izgubilo od 350 milijuna do 1 milijarde osoba (ovisno o procjenama), a samo u 20. stoljeću na ratištima se zauvijek ugasilo 108 milijuna ljudskih života. Samo u Domovinskom ratu poginulo je 13.583 ljudi (uključujući nestale), a ranjeno 20.649 ljudi na hrvatskoj strani, dok je na srpskoj strani poginulo oko 8.039 osoba. U Bosni i Hercegovini poginulo je i nestalo 9.909, a ranjeno 20.649 Hrvata.
A kakvo je stanje po pitanju mira danas? U lipnju 2015. godine ratni su sukobi zabilježeni na teritoriju 10 zemalja – u Siriji, Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji, Ukrajini, Južnom Sudanu, Izraelu/ Gazi, Somaliji i Jemenu. I sami ovih dana svjedočimo tisućama ljudi koji izgnani iz svojih ratom razorenih domova traže bolju, mirom ispunjenu budućnost.
Valja istaknuti da se ratom smatra sukob u kojem na bojištima pogine više od 1000 ljudi godišnje. Osim ratova, prijetnju miru predstavljaju ozbiljni oružani sukobi (200 – 999 poginulih u bitkama u godini dana), kakvi se događaju u Indiji, Ugandi, Libiji, Sudanu i Egiptu. Ostali sukobi, koji odnose manje od 200 žrtava godišnje, događaju se u Alžiru, Azerbajdžanu, Kolumbiji, D.R. Kongu, Etiopiji, Lebanonu, Maliju, Mozambiku, zatim u Burmi (Myanmar), Pakistanu, Rusiji, Tajlandu, Turskoj te na Filipinima. Neki u ove crne statistike svrstavaju i Sjedinjene Američke Države koje vode globalni rat protiv terorizma.
Nakon ovog ne pretjerano optimističnog pregleda stanja svijesti na globalnoj razini, ne preostaje drugo no zapitati se hoće li se ljudska rasa ikada uzdići iznad pokolja i započeti zajednički život u slozi. Makar na jedan dan. Pa zatim još jedan. I još jedan…