Prije točno godinu dana, britanski dnevnik Telegraph objavio je analizu britanskog portala GoEuro napravljenu u suradnji s Christopherom Moseleyjem, autorom UNESCO-va atlasa ugroženih svjetskih jezika. Na popisu jezika kojima prijeti izumiranje na visokom 18. mjestu našao se, nažalost, i jezik zadarskih Arbanasa. Prema nekim procjenama, ovim se govorom danas služi tek između 150 do 300 ljudi!
No, dr.sc. Maximiljana Barančić, voditeljica radionice arbanaškoga govora i članica Kulturno umjetničkog društva Udruge “Vicko Zmajević” Zadar – Arbanasi, svim se silama uz svesrdnu pomoć Udruge trudi da se najcrnji scenarij ne ostvari. Svakog tjedna ona izdvaja svoje vrijeme i sama priprema materijale kako bi vlastito znanje prenijela budućim naraštajima i spasila jezik svojih predaka od zaborava.
A svoju tradiciju Arbanasi žele očuvati, dokazuje to i brojka od 15 do 20 polaznika radionice koji svakog četvrtka unatoč poslovnim i raznim drugim obavezama uspijevaju pronaći vremena kako bi sjeli u klupe Gradske knjižnice Zadar – Ogranak Arbanasi i prionuli učenju govora kojeg su dotad možda čuli tek od svojih djedova i baki, budući da se njime danas sporazumijevaju uglavnom samo starije osobe.
– Imam polaznike u dobi od 20, 30, 40 i 50 godina, a na radionicu mi dolaze i starije osobe koje već znaju arbanaški. Među njima je i 78-godišnji gospodin Klaudio Stipčević te Miro Vukić koji je u šestom desetljeću života, istaknula je Barančić, dodavši da upravo pristustvo izvornih govornika daje posebnu čar predavanjima:
– Arbanaški jezik ima više varijanti, ovisno o predjelu u kojem su se mještani nastanili. Postoje, primjerice, male razlike u govoru Arbanasa koji žive oko crkve i onih prema Punti Bajlo. Kad imamo polaznike koji već pričaju arbanaški, jedni od drugih učimo te razlike, kazala nam je i objasnila kako izgledaju radionice.
Doznali smo tako da Barančić marljivo i brižno kod kuće sama priprema i printa materijale za svoje učenike, a kako bi im olakšala ovaj jezik kojeg nije nimalo lako usvojiti, služi se i PowerPoint prezentacijama.
Na početku svakog sata ponavlja se gradivo, a zatim se kreće u nove pobjede. Polaznici su dosad tako već usvojili osnove konverzacije, poput pozdrava. Znaju brojati, imenovati mjesece, dane u tjednu, upoznali su se s deklinacijom imenica, poluglasima, naglascima, a kako bi mogli uobličiti smislenu rečenicu, uče se naravno, i glagoli “ići”, “biti”, “govoriti” kao i drugi koji su u čestoj uporabi. Na današnjoj, 7. po redu radionici, na redu su dijelovi tijela, otkrila nam je Barančić i istaknula kako već sada njezini polaznici mogu međusobno razgovarati na arbanaškom. Kako bi svoje vještine usavršili, za njih priprema i vježbe dijaloga.
Osim što daje sve od sebe na radionicama, ova marljiva i neumorna predavačica priprema i udžbenik arbanaškog, koji bi uz pripadajući CD trebao ugledati svjetlo dana već ovog proljeća.
– Ja sam Hrvatica, no moji preci dolaze sa Skadarskog jezika i osjećam potrebu održati ovaj naš identitet na životu, objasnila nam je skromno Barančić kad smo ju upitali odakle crpi svoju motivaciju i inspiraciju.
Vrijedi još svakako spomenuti da je svoje voljene Arbanase dr.sc.Barančić imala na umu i prilikom odabira teme uspješno obranjene doktorske disertacije naslovljene “Leksik arbanaškoga govora u Zadru kao odraz jezičnih dodira”. Imajući sve ovo na umu, ne čudi zaista što ju mnogi smatraju nastavljačicom rada pokojnog Aleksandra Stipčevića.
Arbanaški uče i zadarski liječnici, pravnici, profesori
Radionice arbanaškog jezika privukle su i mnoge poznate Zadrane. Među njima su i liječnica zadarske bolnice dr. Elijana Krstić, zatim bivši predsjednik Županijskog suda Antun Klišmanić i njegova kći Ivana te Lucija Šimičić, docentica na Odjelu za lingvistiku, koja svoj doprinos Arbanasima daje kao i mentorica EU projekta za zaštitu arbanaškog jezika, rekla nam je Barančić i otkrila kako općenito među polaznicima ima i onih koji nisu Arbanasi, već ih jednostavno zanima jezik koji se priča u njihovom gradu.
Arbanase primio i predsjednik Albanije
Napori koje KUU “Vicko Zmajević” Zadar – Arbanasi ulaže u očuvanje svog identiteta, ne prolaze nezapaženo. Kako smo doznali od Barančić, Arbanasi su jučer bili pozvani na susret s predsjednikom Bujarom Nishanijem koji se održao u Zagrebu, a svečanu je prigodu uveličala i arbanaška klapa!
– Imali smo čast upoznati predsjednika Albanije, veleposlanika Ilira Melo i saborsku zastupnicu albanske manjine Erminu Lekaj Prljaskaj, kazala nam je i objasnila kako Albanija svoj Dan nezavisnosti slavi 28. studenog, stoga je ovaj posjet albanskog političkog vrha Zagrebu nekoliko dana ranije zapravo bio prigodan.
Ako smo vas zainteresirali, u radionice se još uvijek stignete uključiti prije božićne pauze. Nastava se održava svakog četvrtka u 17:30 sati u prostorijama Gradske knjižnice Zadar – Ogranak Arbanasi.