Broj mrtvih u snažnom potresu magnitude 6,2 po Richteru koji je pogodio središnju Italiju narastao je na 120, a vjeruje se kako će ta brojka još rasti. Spasioci i dalje tragaju za više desetaka nestalih.
Kako bismo istražili u kolikoj se opasnosti od potresa nalazi Hrvatska, za komentar smo se obratili Snježanu Prevolniku, dežurnom seizmologu pri Seizmološkoj službi pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Građani su nakon ovakvih potresa uvijek uznemireni – je li Hrvatska ugrožena, ako jest koja su područja najugroženija?
“Poznata je činjenica da je područje Hrvatske seizmički aktivno te da se i ovdje mogu dogoditi ovakvi, ali i jači potresi. U Hrvatskoj se kao seizmički najugroženija izdvajaju sljedeća područja: cijelo priobalno područje, posebno južna obala te sjeverno priobalno područje od Rijeke do Senja te šire zagrebačko područje. S obzirom da potresi na ovom području nisu neuobičajena pojava, potrebno je naučiti kako pravilno reagirati u tim situacijama.
Može li se potres uopće predvidjeti?
“Prognozirati potres u smislu da možete točno definirati vrijeme, mjesto i jačinu događaja, to danas nije moguće, a s obzirom na prirodu fenomena koji proučavamo – sumnjam da će to i biti moguće. Ono što možemo je na temelju dosadašnjih istraživanja procijeniti jačinu potresa koji bi mogao zadesiti pojedino područje. Ono što je u cijeloj toj priči velika nepoznanica je vrijeme – kada će se taj događaj dogoditi”.
Postoje li resursi koje građani mogu koristiti kako bi se bolje informirali o ugroženim područjima?
“Na raspolaganju građanima stoji Karta potresnih područja RH. Ako pogledate tu kartu, na njoj su jasno definirana ta područja koja su seizmički ugroženija. Karta je dostupna na sljedećoj adresi : http://seizkarta.gfz.hr/karta.php.
Imate li kakav savjet za sve one koji su zabrinuti zbog mogućnosti potresa?
“Moramo biti svjesni da mi živimo u području na kojem je moguće da se dese ovakvi, pa i jači potresi. Potres se ne može spriječiti, ali ono što se može napraviti je da se preventivnim djelovanjem pokušaju umanjiti posljedice sljedećeg jakog događaja.
Prevencija ima nekoliko segmenata, prvo je bitno identificirati područja s velikim seizmičkim hazardom. To je ova karta o kojoj smo pričali. Na to se automatski nadovezuje sljedeći stupanj prevencije – gradnja sigurnijih građevina, ona uključuje dobro planiranje, projektiranje i gradnju prema načelima protupotresnog graditeljstva. Posljednje, ali ne manje važno, je stalno educiranje stanovništva, da znaju kako se ponašati prije, za vrijeme i nakon potresa. Vrlo je bitno i osposobljavanje operativnih snaga, koje nakon takvih katastrofalnih događaja zapravo izlaze na teren, koordiniraju cijelu situaciju”, zaključuje seizmolog Prevolnik za Index.