Ćurko: “Projekt Ryanair do danas bi trebao biti samoodrživ, a ne teret. Lako je povećavati broj letova i rotacija, a ne misliti o izvoru financiranja!”

Iako u projektu sufinanciranja dolaska niskobudžetnog avioprijevoznika u Zračnu luku Zadar sudjeluju od samog početka, Grad Nin i ovdašnja TZ odbile su potpisati Ugovor u 2015. zbog enormnog povećanja iznosa s kojim moraju participirati, a koji iz godine u godinu raste.

Kako bi bilo jasnije, 2007. godine, na začetku projekta, krenulo se s iznosom od 13.500 kuna, da bi se u 2015. godini taj iznos popeo na 322 tisuće kuna, koliko bi konkretno iznosio udio Grada Nina.

Sve prethodne obveze uredno su podmirili, no činjenica da su na tematskom sastanku u Županiji poveli diskusiju o projektu i bitnom povećanju izdvajanja o kojima se prethodno platiše nije konzultiralo, a za kojeg drže da bi do danas već trebao biti samoodrživ, a ne teret na ionako financijski limitiranim proračunima malih županijskih samouprava, došli su na crnu listu javnosti, medija i lokalne politike.

Na zajedničkom sastanku prije godinu i pol dana, na kojemu su prisustvovali gradonačelnik, župan, direktorica županijske turističke zajednice i načelnici, javno smo ukazali na iznimno neprihvatljiv način prikupljanja sredstava za ovaj projekt. Pobunili smo se i zbog činjenice da se ne vodi računa o financijskim mogućnostima pojedinih dionika Ugovora. Na sastanak se došlo s hrpom ugovora s kojima se iznos i opet, bez prethodne rasprave, uvećao. Nama je to neprihvatljivo. Grad Nin za Ryanair plaća tri puta više od Grada Zadra kada gledamo proračun. Oni 900 tisuća kuna, mi 153 tisuće. No, njihovo izvršenje proračuna iznosi 340 milijuna kuna, naše 18. Kada bi oni plaćali u postotku u kojem mi to radimo, ne bi davali 900 tisuća, već 2 milijuna i 400 tisuća kuna, objašnjava gradonačelnik Nina Emil Ćurko.

Gradonačelnik se suprotstavlja formuli da se iznos za sufinanciranje određuje brojem noćenja i prihodom od boravišne pristojbe, već isključivo visinom proračuna pojedine jedinice lokalne samouprave. Zašto? Jer u samom Ninu, primjera radi, čak 50 posto gostiju jesu autokamperi, a tek zanemariv postotak turista ovdje stiže zračnim putem (bilo Ryanairom ili nekim drugim avioprijevoznikom).

Ponavljamo, i dalje smo spremni participirati u ovom projektu, međutim u omjeru u kojem je financiranje Ryanaira realno i opravdano. Danas, mi zbog Ryanaira nismo u mogućnosti razvijati niti jedan novi turistički proizvod na svom području, a koji bi nam realno bio puno prioritetniji, jer Grad Nin, niti njegovi privredni subjekti, od ovog avioprijevoznika nemaju neku veliku korist, kazuje Ćurko. 

Osim samovoljom lokalnih otaca pri određivanju načina i visine iznosa pri sufinanciranju dolaska Ryanaira, jednako je nezadovoljan politikom poslovanja koju provodi Zračna luka Zadar.

Držimo da bi se i sama Zračna luka trebala puno više angažirati oko iznalaženja drugih izvora financiranja, a ne samo povećati broj letova i rotacija, jer svatko može biti dobar menadžer a da se ne mora brinuti o izvoru financiranja svojih projekata, zaključuje Ćurko.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...