Split i Dubrovnik nisu jedini; Hrvatsku su ove godine potresla više od 23 potresa!

Nasreću, u Splitu nitko nije stradao, no njihovi domovi su to itekako osjetili. Iako se građevine nisu urušavale, popravci koje će ljudi morati obaviti nimalo nisu jeftini. Potresa nisu pošteđene ni stare ni nove zgrade, a zbog straha od mogućeg urušavanja i provjera stabilnosti zgrada odgođena je popodnevna nastava u školama i nekim državnim institucijama kako bi ih pregledali radnici i inspekcija.

Potres se ne može predvidjeti

Nakon ovog mogu uslijediti novi i slabiji, ali i oni jači, od kojih bi posljedice mogle biti puno ozbiljnije. Kako doznajemo od dežurne seizmološke službe, od potresa je ugrožena cijela dalmatinska obala. Krivac za to je dio jadranskog tla koje se podvlači pod Dinaride. To se zbiva zbog kretanja Afričke ploče prema Euroazijskoj. Dio Hrvatske uz granicu sa Slovenijom trese se zbog micanja Dinarida i Alpa, a na području Slavonije zbog micanja planina u središnjem dijelu.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje raspolaže podacima o potresima sve od 361. godine. Tada je zbog razornog potresa u more propao grad Cissa (danas Caska) na otoku Pagu. Jednako snažan potres potpuno je porušio Dubrovnik 1667. te je tad poginulo 3000 ljudi. Ta trešnja osjetila se do tadašnjeg Carigrada, pa čak i talijanskog Napulja. Za stupanj manji potresi, IX prema Mercalijevoj ljestvici (pustošni potres), zabilježeni su čak 21 put na našem području. Zadnji takav zabilježen je u rujnu 1996. na području Stona. Nakon njega je na tom području uslijedilo nevjerojatnih 2000 manjih potresa, a šteta na građevinama je bila ogromna, pišu 24 sata.

U potresu 1880. porušen je i velik dio Zagreba, koji je tad imao oko 30.000 ljudi. Neki su poginuli i ranjeni, a najveća šteta bila je upravo na katedrali sv. Stjepana, zagrebačkoj stolnoj crkvi. Ako bi tako jak potres danas zatresao glavni grad, posljedice bi bile višestruko izraženije. Uži centar grada bio bi porušen te bi izvlačenje zarobljenih trajalo danima. Dok bi se to obnovilo, prošla bi desetljeća. Prema podacima Ureda za upravljanje hitnim intervencijama najugroženiji je sjeverni, a pogotovo sjeveroistočni dio Zagreba. To se odnosi na područje Markuševca, Remeta i Dubrave. Granični rasjedi ispod grada pružaju se između Podsuseda, Markuševca i Kašine te Kerestinca, Ilice, Maksimira i Lužana. Paralelno uz to u dolini Save postoje još dva rasjeda na potezu Stupnik – Novi Zagreb – Dubrava – Sesvete.

Štete na zgradama mogu se kretati od 30 pa sve do 615 eura po kvadratnome metru stana, kuće ili neke institucije.

Koje županije i gradovi su najugroženiji?

Od pustošnog potresa te jačine ugrožene su Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija te Grad Zagreb. Na tom području živi četvrtina Hrvata, njih oko milijun.

Prema procjeni rizika od katastrofa, na području koje mogu pogoditi najrazorniji potresi bilo bi oštećeno 124.578 stanova koji su sagrađeni do 1964. godine. Mnogi bi se urušili, ne bi bili pogodni za stanovanje. Krov nad glavom izgubilo bi nevjerojatnih 384.946 ljudi. Također, bili bi urušeni oni najstariji i najljepši dijelovi starih gradova. Najvidljiviji učinci potresa bili bi u Splitu, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Trogiru, Puli, Rijeci, Gospiću, Karlovcu, Sisku, Zagrebu, Požegi, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Vukovaru i drugim gradovima.

Samo ove godine Seizmološki zavod zabilježio je u Hrvatskoj 23 potresa, koje su osjetili mnogi građani. Iako nisu bili razorni, bili su dovoljni da izazovu brigu u zaštitu ljudi i njihovih domova. Ono što su zabilježili su i potresi u susjednim zemljama, Sloveniji, BiH i Italiji, koji mogu imati utjecaja i na naše područje.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...