Umjesto 555 jedinica lokalne samouprave (i Grad Zagreb sa statusom županije) koliko ih imamo trenutačno, Hrvatskoj treba 111 administrativnih jedinica raspoređenih u šest regija, odnosno pet regija plus Grad Zagreb.
Prijedlog je to Stranke s imenom i prezimenom koja je razradila detaljni plan novog teritorijalnog ustroja Hrvatske, što je reforma za koju je upravo koronakriza pokazala da je jedna od važnijih i hitnijih. Prema njezinoj ideji, na kojoj je zadnjih dana radio gospodarski strateg stranke Josip Budimir, bivša šefica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Dalija Orešković, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, gradonačelnik Knina Marko Jelić, a koordinirao savjetnik stranke Ivica Relković, ukinule bi se jedino županije, jer ovakve kakve imamo, drže u toj stranci, nisu održive. Te bi se umjesto županija uvelo pet regija – Sjeverna, Istočna, Zapadna, Središnja i Južna plus Grad Zagreb koji bi funkcionirao kao zasebna regija.
Unutar tih regija više ne bi egzistiralo 555 gradova i općina kao što je to danas već bi se one međusobnim povezivanjem operativno racionalizirale na 111 administrativnih uprava do kojih se došlo uvažavanjem nekoliko jasnih kriterija poput prometne povezanosti, ali i međusobne ovisnosti, snage koju bi imale kada bi se udružile…
Male općine oko grada
Tako bi se s Opatijom kao administrativnom jedinicom, predlažu u Stranci s imenom i prezimenom, mogli spojiti Lovran i Mošćenička Draga, s Pulom Vodnjan, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat, sa Sinjom Trilj, Hrvace, Otok, Muć i Dicmo…
Takav model teritorijalnog ustroja, objašnjava Ivica Relković, značio bi da ni jedna od sadašnjih općina i ni jedan od sadašnjih gradova ne bi prestao postojati, a čega se stanovništvo najviše plaši i što im je dosad bio i najčešći argument protiv teritorijalnog ustroja, već bi se one međusobno povezale tako da bi se male općine okupile oko središnjega grada, što bi značilo da bi u budućnosti njihovi stanovnici imali i dalje sve usluge koje imaju i danas, ali i zajedničku administraciju koju danas, nepotrebno, ima svaka općina i grad posebno.
Kada bi se gradu Slavonskom Brodu kao zasebnoj administrativnoj jedinici pripojile okolne općine Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica i Vrpolje to bi značilo da svaka od spomenutih 16 općina više ne bi imala isto toliko pročelnika, tajnica, vozača… već bi se spajanjem sa Slavonskim Brodom spojile i njihove administracije. I to na način točno propisan zakonom na temelju broja stanovnika koji žive u toj novoj administrativnoj jedinici Slavonski Brod i njihovih potreba. Dakle, postojao bi zakonski okvir kojim bi se određivalo koliko je službenika potrebno na određeni broj stanovnika svake administrativne jedinice.
– Samo tim korakom, spajanjem 555 gradova i općina u 111 administrativnih jedinica riješilo bi se 90 posto problema koje imamo s današnjim teritorijalnim ustrojem jer golema administracija i jest najveći problem – objašnjava Relković.
Sve ostalo, poput odluke treba li koju općinu na kraju i ugasiti, kozmetika je i politička odluka koju treba ostaviti za kasnije, kada se snimi situacija i vidi koje bi općine doista trebalo ugasiti ili koje se žele same ugasiti, a za što treba razraditi jasne kriterije.
Ovakvim modelom koji predlaže Stranka s imenom i prezimenom, dodaje Relković, izbjegava se i pitanje što s lokalnim izborima jer se njegovom realizacijom ništa ne mijenja u tom smislu. Izbori se i dalje u političkom smislu mogu najnormalnije održati za sve gradonačelnike i načelnike, a drugo je pitanje bi li neki načelnici i gradonačelnici radili volonterski.
Kad korona prođe…
– Ključno je da sve te općine i gradovi za početak u prvoj fazi dobiju zajedničke administrativne službe i komunalne usluge. Sve ostalo može se i treba dalje razrađivati, ako treba i lokalnim referendumima na kojima bi se odlučivalo hoće li određena općina ili grad ostati ili ne – kaže Relković i dodaje kako se problem teritorijalnog ustroja može riješiti samo u više faza.
A prilika da se provede reforma o kojoj slušamo i raspravljamo godinama nikada nije bila konkretnija nego što je sada. Korona je pokazala koliko je razmrvljeni sustav s 555 jedinica lokalne samouprave neučinkovit i sulud i da ga treba mijenjati upravo po modelu funkcionalnog povezivanja.
Jer kada epidemija prođe, kaže Relković, opet ćemo imati situaciju koju imamo i sad, da u Humu na Sutli, primjerice, nema ni jednog jedinog nezaposlenog, da u tu općinu dolaze na posao radnici iz svih okolnih općina, a da korist od njihovih plaća ne ubire Hum na Sutli, nego okolne općine u kojima ti radnici žive.
– Ovo je trenutak za ozbiljnu raspravu i baš nitko se ne bi trebao bojati kritika i prigovora. Dapače. Mi nudimo naš model, ako netko ima bolji, neka ga pokaže, ali vrijeme je da se otvoreno progovori kako bi trebala izgledati racionalizacija Hrvatske. Ako nisu sada spremni za to, neće nikada ni biti – zaključuje Relković, piše Večernji list.