Kako je web-preglednik jedan od mogućih ulaza zloćudnog softvera u računalo, a u zadnje vrijeme i jedan o najčešćih, NSS Labs je odlučio provjeriti kako po pitanju sigurnosti stoje aktualni web-preglednici. U tu svrhu četiri su preglednika izložili malicioznom sadržaju koji ima socijalnu komponentu i došli do zanimljivih rezultata. Kad kažemo “socijalnu komponentu” mislimo na maliciozni sadržaj koji inficira računalo nekom od metoda socijalnog inženjeringa, za što su tipični primjeri phishing i podvaljivanje crva ili trojanca korisniku računala kao nove verzije nekog često korištenog programa. Međutim, takva istraživanja ne pokrivaju ranjivosti samih web-preglednika kao programa, dakle njihove sigurnosne propuste (tzv. “rupe”).
Prema istraživanju NSS Labsa, najsigurnijim se pokazao novi Internet Explorer 10, koji dolazi s Windowsima 8, a uz korištenje App Rep funkcije blokirao je čak 99,1% malicioznog sadržaja (bez App Repa, koji u obzir gleda “reputaciju” downloadanih datoteka, učinkovitost je pala za 10,6%). Sličan rezultat, iako nešto lošijij, prošle je godine ostvario i Internet Explorer 9.
Slijedi ga Googleov Chrome sa 70,4% učinkovitosti, od čega samo 4,5% otpada na Chromeovo blokiranje URL-a na temelju reputacije, a ostatak zaštite proizlazi iz Googleovog Safe Browsing API-ja, dakle za blokiranje tog sadržaja u osnovi se brine Googleov online servis.
Za razliku od dva navedena web-preglednika, Firefox i Safari nemaju zaštitu protiv malicioznih downloadanih datoteka (ne koriste ni Googleov API za sigurno surfanje), što je srozalo njihovu učinkovitost na 4,2, odnosno 4,3% blokiranog malicioznog sadržaja.