Na brdu Križ kod Bibinja sigurno će se, ne bude li nekakvih iznenadnih promjena plana, podići meteorološki radar. Kada točno, ne zna se, prema programu DHMZ-a u razdoblju 2014.-2020. Da se, ne bitno o terminu, radi o itekako značajnom programu govori to da trenutno na čitavom području Dalmacije nema niti jedan takav radar.
Tako se sada gromovi i munje s južne strane Velebita mogu predvidjeti na sinoptičkim kartama zahvaljujući tek jakim radarima naših susjeda Talijana. Nema ih niti u ostatku zemlje u broju kakvom bi bilo poželjno, no ipak ih- ima. Radari su, kako kaže dr. Bojan Lipovšćak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, nabavljeni još prije četrdesetak godina, no samo za kontinentalni RH. Takvi radari velikog dometa smješteni su na Bilogori kod Pitomače, Zagrebačkoj gori (Puntijarka) i u Čepinu kod Osijeka. Meteorološka radarska mreža sastoji se od tri radara velikog dometa – 250 km i pet radara malog dometa do 80 kilometara lociranih u Varaždinu, Stružecu, Gorici kod Nove Gorice, Gradiški nadomak Županje i Tremi kod Križevaca. Prema projektu, trebalo je odavno proširiti radarsku mrežu i radarima na Jadranu, potencijalne lokacije bile su Istra i Pelješac, no nije napravljeno ništa.
[pullquote align=”left”]Trenutno na čitavom području Dalmacije nema niti jedan meteorološki radar. Tako se sada gromovi i munje s južne strane Velebita mogu predvidjeti na sinoptičkim kartama zahvaljujući tek jakim radarima naših susjeda Talijana[/pullquote]Na taj način, Jadransko more, na žalost, još nije pokriveno meteorološkim radarskim mjerenjima pa sinoptičari ne posjeduju ključne podatke kao što su: količina oborine koja pada na otoke i škoje koji nemaju klasična meteorološka mjerenja, klimatologiju najčešćih smjerova nailazaka grmljavinskih nepogoda, podatke o brzini premještanja nevera ili brzini vjetra izračunatog iz radarskog mjerenja u grmljavinskim oblacima.
Radar je kao instrument za motrenje meteoroloških ciljeva u slobodnoj atmosferi prvi put primijenjen 20. veljače 1941. u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj razvoj radarske meteorološke mreže počinje 1970., a radari se koriste u kontinentalnom dijelu zemlje, u okviru aktivnosti Obrane od tuče za otkrivanje i praćenje razvoja Cumulonimbus oblaka.
Napokon, koncem 2013. i početkom 2014. u suradnji s Ministarstvom obrane određene su lokacije za instalaciju novih radara. Pripremili su u DHMZ-u veći dio projektne dokumentacije i dobili lokacijske dozvole za postavljanje radara u Monte Kopi pokraj Pule, u blizini Zadra i na Velikoj glavi ponad Visa. Dalmacija tako konačno ne bi bila jedina hrvatska i među rijetkima u Europi regija koja u 21. stoljeću nije pokrivena meteorološkim radarima.
[pullquote align=”right”]Koncem 2013. i početkom 2014. u suradnji s Ministarstvom obrane određene su lokacije za instalaciju novih radara.U DHMZ-u su dobili lokacijske dozvole za postavljanje radara u Monte Kopi pokraj Pule, u Bibinju kod Zadra i na Velikoj glavi ponad Visa[/pullquote]Meteorološki radar je uređaj koji emitira elektromagnetske impulse u atmosferu, kada elektromagnetsko zračenje naleti na objekte kapljice kiše ili zrna leda, ono se reflektira i vraća prema izvoru – radarskim antenama.
Količina energije koja se reflektira ovisi o fizikalnim svojstvima, veličini, orijentaciji, sastavu itd. Primljeni signal se obrađuje u računalu i izračunavaju se intenzitet i položaj oborine, brzina i smjer vjetra. Na temelju tih informacija izrađuju se kratkoročne prognoze vremena koje su ključne u sustavu ranog upozoravanja na opasne meteorološke pojave – nevere i neverine koji se naglo i burno razvijaju, a isto tako burno i manifestiraju pljuskovima, trombama i udarima olujnog vjetra.
– Postali smo dio Europske unije, a Dalmacija je ostala jedina regija koja nije pokrivena meteorološkim radarima. Naša udruga u svojoj neprofitnoj djelatnosti vrlo često koristi radarske snimke susjednih zemalja, a upravo zadnjih nekoliko mjeseci Italija je napravila snažan iskorak pokrivanja cijele zemlje radarskim mjerenjima. Bez obzira na to što su današnje satelitske snimke i sve prognostičke karte bitno napredovale zadnjih godina, i dalje bez meteoroloških radara nema načina da se precizno utvrdi trenutačna pozicija oborina, njihov intenzitet ili kretanje tučonosnih oblaka, kaže tako Rade Popadić iz Crometea. U svijetu se, ističe Ojdana Koharević u Sl. Dalmaciji, i te kako koriste nove tehnologije za praćenje ciklona. Tako je Nizozemska prva u svijetu razvila sustav otkrivanja oborina, njihove vrste i intenziteta uz pomoć metode detekcije gušenja signala između odašiljača mobitela. Ako može Nizozemska, zašto i mi ne bismo iskoristili znanje stručnjaka.
Konkretan pomak u nabavi radara napravila je Dubrovačko-neretvanska županija, koja se uključila u projekt IPA Adria radar net koji bi trebao rezultirati s jednim radarom, a vjerojatna lokacija je na Žarkovici iznad Dubrovnika. I Građevinski fakultet u Rijeci nabavio je radar X band 3cm valnog područja za potrebe istraživanja oborina na području Rijeke i Kvarnera.