Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina, piše Agroportal.
Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna maslinova stabla, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina.
Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze.
U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa može prouzročiti sušenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi bržem propadanju biljaka.
Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF i dr.) u jednopostotnim koncentracijama. U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti.
Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti u jesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih zaštitnih mjera važno je provoditi pravilnu rezidbu i prozračivanje krošnje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Također, treba obratiti pažnju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.