Velika kuća, manji stan ili vikendica – nije važno, ali porez na sve vrste nekretnina od 1. travnja ide u zakonsku proceduru po novim stopama. Kako doznajemo, primjena zakona trebala bi početi u rujnu, a kako će to utjecati na standard građana, objašnjavaju stručnjaci.
‘Povećanje bilo kojeg poreza smanjit će ekonomasku aktivnost u zemlji. Kada bismo pretpostavili da je ukupna vrijednost nekretnina 100 milijardi eura, uvođenje poreza smanjilo bi cijene nekretnina za 10 posto i hrvatsko gospodarstvo bilo bi oštećeno za 10 milijardi eura’, rekao je porezni stručnjak Hrvoje Zgombić u Dnevniku HTV-a. ‘Da ovaj porez ima za cilj da se oporezuju bogati, onda bi ih se oporezovalo preko računa u bankama.’
Upitan bi li porez pomogao da oni koji imaju previše luksuznih vila i ostalih nekretnina, prodaju tu imovinu, Zgombić kaže da ljudi ionako u ovoj krizi ne kupuju nekretnine jer je kupovna moć srozana. Smatra da je uzrok uvođenja poreza na imovinu, odnosno nekretnine, isključivo krpanje proračuna i ubiranje poreza iz budućnosti. ‘Svaka vlada radi svoju reformu poreznog sustava, što ograničava investitore. Ako mi uskoro ne sklopimo konsenzus oko porezne politike koja će vrijediti idućih 20-30 godina, neće biti ni investicija u Hrvatskoj’, rekao je Zgombić.
‘Mislim da ovaj porez neće dati željene efekte i da je teško provediv. Nezamislivo je kako će se odrediti osnovica’, zaključuje Zgombić.
Naime, prema novom zakonu vlasnik koji živi u nekretnini trebao bi plaćati 0,2 posto poreza od njezine vrijednosti. Ako je iznajmljuje, plaćat će 0,4 posto, a ako nekretnina nije u funkciji, porez je dva posto.
‘Oni koji su štedjeli i zaradili pet stanova, bogati su ljudi u Hrvatskoj i trebaju više participirati za potrebe zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite’, istaknuo je 2. studenoga 2012. ministar financija Slavko Linić.
Bogati ili ne, ako živite u stanu od 50 četvornih metara vrijednosti 750 tisuća kuna, plaćat ćete porez od 1.500 kuna na godinu, ako ga iznajmljujete tri tisuće, a ako nekretninu ne koristite – visokih 15 tisuća kuna. No, stvari u praksi nisu tako jednostavne. Da bi se porez naplatio, vrijednost nekretnine treba i procijeniti. Ona nije ista u velikom gradu ili manjem mjestu, a procjenjivat će se i njezina starost te stanje u kojem se nalazi. Sve to trebalo bi napraviti u samo nekoliko mjeseci. Stručnjaci kažu – gotovo nemoguće.
‘Vlada ozbiljno ne kontrolira ni tržište stanova u najmu, a kamoli da će sada pokrenuti cijeli proces procjene vrijednosti različitih nekretnina i taj porez uvesti u nekom skorom vremenu’, ističe profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Gojko Bežovan.
Opet novi harač i pljačka najmarljivijeg i najštedljivijeg dijela hrvatskog stanovništva, smatra Ivica Palatinuš iz Hrvatske udruge vlasnika stanova i kuća za odmor. Palatinuš tvrdi da Vlada parcijalno uzima europske odredbe kako bi stavila dodatni teret na leđa građana. ‘Plaše nas da to Europa ima. Nije točno, neka kažu istinu. Što ima Njemačka? Grundsteuer. Što ima Austrija? Manji porez nego što je naša komunalna naknada’, dodaje.
U cijeloj priči nejasno je i što s kućama za odmor u kojima se boravi nekoliko tjedana ili mjeseci na godinu. Ako će se na njima primjenjivati stopa od dva posto vrijednosti, mnogima one postaju potpuno neisplative.