U prvih 11 mjeseci 2022. izvezli smo oko 20.000 tona srdele za 42,7 mil. eura, a uvezli 6603 tona za 5,8 milijuna. Potrošnja po stanovniku u nas iznosi od 3 do 4 kilograma.
Na oduševljenje građana, od kojih su mnogi proteklih tjedana zaobilazili ribarnice na kojima se i kilogram sitnijih oslića prodavao za više od 50 kuna, u ponudu se jučer ponovno vratila srdela. Prva je noć izlova, kažu ribari, pa su i prodavači i kupci na nekim štandovima i ribarnicama ostali kratkih rukava. No mjesec je mlad i još ima dosta dana pred plivaricama srdelarama da to nadoknade. Cijena – od 4 do 4,7 eura, a spretnija i kreativnija domaćica ili domaćin od kilograma mogu napraviti i tri poštena ručka, savjetovala je jučer jedna od zagrebačkih “ribarica”.
Oporavlja se, ali…
– Potražnja je velika, a mjere obustave izlova, kakvih je sve više, dugoročno treba gledati kao dobru praksu koja daje dobre rezultate. Povećava se, naime, i sama pecatura srdele, a i cijena otkupa od samog ribara porasla je u zadnjih nekoliko godina s oko 0,4 na 0,66 eura, pa i više, ovisno o dijelu sezone i ulovu – kaže predsjednik Ceha ribara Robert Momić. Je li srdela u nas, kako tvrde brojni stručnjaci, prelovljena? Od 60 tisuća tona godišnjeg ulova čak 50,9% ulova srdele te 13,8% ulova inćuna na Sredozemlju ili 26,3% ulova srdele i 3,6% ulova inćuna u EU ulovi se u našem dijelu Jadrana, što znači da od ukupnog ulova na Sredozemlju svaku drugu srdelu ulove hrvatski ribari, piše Večernji list.
– Srdela se prema europskim planovima u Jadranu već štiti, ali bit će još restrikcija. Ulovna količina s trenutačnih bi se 50-ak tisuća tona godišnje u doglednom razdoblju trebala smanjiti i na 35 tisuća, mada očekujemo da će se Hrvatskoj dopustiti i nešto više kilaže. Zbog toga su sada na snazi i mjere tzv. scrapinga (ribare se novčano stimulira da brodove odvezu u rezališta ili prenamijene u druge svrhe kako bi se smanjio ribolovni napor), posebice za plivaričare koji love srdelu pa očekujemo da će i ta mjera pomoći u regulaciji ribolova – objašnjava Momić. Hrvatska flota okružujućih plivarica značajna je, ne samo u Jadranu nego i Sredozemlju, pa lovimo i više od Talijana. No oni ne love samo plivaricama nego i poteznim koćama. Istraživanje francuskih znanstvenika od prije dvije godine potvrdilo je da su srdele na Mediteranu sve manje, odnosno gube oko dvije trećine svoje tjelesne težine i žive kraće nego prije 20 godina. U 10 godina, ustvrdili su, ova vrsta ribe u prosjeku se smanjila s 15 na 11 centimetara, a njezina prosječna težina pala je s 30 na 10 grama, što smanjuje njezinu komercijalnu vrijednost. Ta je riblja vrsta bitna karika u hranidbenom lancu, ali i jedna od najčešće lovljenih na svijetu. Momić kaže kako pecatura u nas varira i ovisi i o temperaturi mora pa je u ljetnim mjesecima sigurno veća i bogatija omega-3 kiselinama, dok je u zimskom razdoblju ‘mršavija” i manje bogata nutrijentima – ali i dalje tražena jer je cjenovno najpristupačnija.
– Na ribarnicama Poreštine srdele su jučer bile male pecature, rekao bih – objašnjava Momić. Inćuni više obitavaju na srednjem i južnom Jadranu gdje je veći izlov pa će i te ribe uskoro biti u ponudi, uvjeren je naš sugovornik. Kako bi se popravio stok male plave ribe, uslijedit će još jedna zabrana izlova u svibnju. To su ukupno tri mjeseca godišnje, što znatno otežava poslovanje, ne samo ribara nego i drugih koji žive od nje – prerađivačke industrije, kao i uzgajivača tune.
– Dostatni smo s ulovom samo za Hrvatsku, no znamo da veliki dio ulovljene ribe, i to ne samo male plave, ide i u izvoz. Srdela je pak temeljno polazište hrvatskog ribolova. Ima najveće brojke u ulovnim količinama – i u vrijednosti – jer nije samo plod kupnje i prodaje nego i proizvodnje i dodane vrijednosti koja se stvara prilikom prerade i obrade te prihrane tuna u kaveznom uzgoju – ističe Momić.
Najjeftnijia – i najzdravija
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako Hrvatska kontinuirano prati sve segmente ribarstva, uključujući i ribolov sitne plave ribe. U ribarskim je lukama lani iskrcano oko 39.000 tona srdele u vrijednosti od oko 21 milijun eura, a dvije godine prije oko 50.000 tona iste vrijednosti. U prvih 11 mjeseci lanjske godine izvezli smo oko 20.000 tona srdele za oko 42,7 milijuna eura, a uvezli 6603 tone za 5,8 milijuna. Prosječna potrošnja srdele po stanovniku u nas je od 3 do 4 kilograma. Iz ministarstva kažu kako aktualni znanstveni savjet GFCM-a (iz 2022.) za obje vrste (srdelu i inćuna) upozorava na potrebu smanjenja ribolovne smrtnosti te ocjenjuje da su oba stoka u prelovu. Na tragu zaključaka Znanstvenog savjetodavnog odbora, na razini GFCM-a, 2021. je usvojen novi Višegodišnji plan za ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru koji će biti na snazi do 2028. Plan predviđa niz različitih mjera upravljanja kojima će se osigurati unapređenje stanja stokova srdele i inćuna, a u konačnici održiv i profitabilan ribolov.
Kako bilo, najjeftinija i najskromnija jadranska riba po mnogima je i najzdravija jer se hrani se isključivo planktonom, a kratkog je životnog vijeka pa ne stigne akumulirati veće količine žive i onečišćenja iz mora. Nije nam uvijek dostupna svježa, primjerice za lovostaja, lošeg vremena ili punog Mjeseca, pa se već gotovo dva stoljeća konzervira čime se ne smanjuje sadržaj omega-3 masnih kiselina. Najčešće se konzumira i zajedno s kostima pa predstavlja i izvor kalcija. Zbog većeg sadržaja poželjnih masnih kiselina plava riba pruža veće blagodati za naše zdravlje. Nutricionisti tako preporučuju da bi tjedno trebalo konzumirati barem dvije porcije ribe, a barem jednu bi trebala činiti masna plava riba. Sitna plava riba poput srdele, inćuna i papalina izvrsna je za soljenje ili mariniranje u kombinaciji s ekstradjevičanskim maslinovim uljem, limunovim sokom, češnjakom i začinskim biljem, piše Večernji list.