Zabrana rada trgovina nedjeljom koju predviđa Zakon o trgovini smanjit će plaće u trgovini za 4 posto, za 0,5 posto srozat će BDP, izazvati otkaze i ugroziti opstanak malih trgovina.
To je tek dio ozbiljnih učinaka ovog nelogičnog rješenja Vlade Andreja Plenkovića koje je u utorak predstavio ekonomski analitičar Vuk Vuković.
“Ako je namjera bila zaštititi radnike, to se kroz ovakvo rješenje neće riješiti. Istodobno, posljedice će biti ozbiljne i za radnike i za gospodarstvo i za prihode države”, upozorava Vuković i navodi tri potencijalna scenarija.
Prvi scenarij predviđa da zbog pada prometa na godišnjoj razini od oko 3 posto firme u maloprodaji neće povećavati satnicu svojim radnicima koji ostaju bez dodatnog prihoda od rada nedjeljom tijekom većine godine.
“U tom slučaju možemo očekivati pad plaća na godišnjoj razini od oko 3 do 4 posto u maloprodaji, što će zahvatiti oko 35 tisuća radnika koji rade nedjeljom. Ovaj učinak dodatno potencira pad potrošnje na godišnjoj razini zbog pada prometa u maloprodaji”, navodi Vuković.
“U drugom scenariju reakcija maloprodajnih poduzeća je da su prisiljena, zbog nezadovoljstva radnika, povećavati satnice radnicima tokom tjedna kako bi spriječili efekt pada plaća godišnje. Povećanje satnica pak će se odraziti na sve radnike jednako, ne samo na one koji rade nedjeljom, što podiže troškove poduzećima. Uz učinak pada prihoda, može se očekivati
manja ostvarena dobit, što će se preliti na manje uplaćenog poreza na dobit, odnosno nižih prihoda u proračunu”, navodi.
“Treći scenarij umjesto smanjenja ili povećanja plaća predviđa najizgledniju mogućnost: smanjenje broja zaposlenih kao posljedica neradne nedjelje. Ovaj efekt pritom ne obuhvaća sezonske radnike koji će i dalje biti potrebni za vrijeme sezone, ali uzima u obzir učinak na stalno zaposlene u maloprodaji koji će zbog manjeg opsega posla postati višak. Prema procjenama maloprodajnih poduzeća, planira se otpustiti između 15% i 20% radnika koji trenutno rade nedjeljom. Od 35.000 radnika koji rade nedjeljom u maloprodaji, to bi značilo između 5 i 7 tisuća otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a”, objasnio je.