Lokalni izbori koji će biti održani 19. svibnja iduće godine pred one koji će birati i koji će biti birani donijet će brojne novosti, a najvažnija je, kako se to čuje iz Banskih dvora, da načelnici općina, gradonačelnici i župani više neće biti nesmjenjivi. Jednom godišnje, kad budu predlagali proračun, polagat će i račun za svoj rad. Ukoliko proračun ne prođe, neće ‘pasti’ samo vijeće ili skupština, nego i čelnik lokalne vlasti.
Iako više neće biti mogućnosti opoziva načelnika, gradonačelnika i župana putem referenduma, iz Ministarstva uprave napominju kako će oni i njihov mandat četiri puta u četiri godine, i to kod predlaganja i glasanja o proračunu, biti pod ‘posebnim povećalom’. Gradonačelnici su se odmah tome usprotivili, no ministar Arsen Bauk im je jasno poručio kako je državnoj vlasti ‘bitno što misle građani, a ne gradonačelnici’.
‘Građani će savjetodavnim referendumom napokon moći više sudjelovati u procesu donošenja odluka na lokalnoj razini. Kad građani zatraže referendum, a vijeće ga ne raspiše, vijeće će biti raspušteno’, najavljuje ministar Bauk.
Referendum se, po mišljenju vladajućih, čak i kad je u tri navrata bio raspisan pokazao neučinkovitim, čak i teško provedivim, pa se odlučilo za drugačije rješenje – uvođenje instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja lokalnog čelnika te raspisivanje prijevremenih izbora.
Osim tih, brojne su i druge novosti u jedinstvenom Zakonu o lokalnim izborima koji će objediniti sve druge zakonske akte koji su regulirali izbor predstavnika izvršne i predstavničke vlasti. Prije svega, u Zakon se uvodi pojam ‘lokalni izbori’, određuje se broj neophodnih popisa za kandidacijske liste, ali i broj vijećnika te se brišu nazivi ‘nezavisni kandidati’ i ‘nezavisne kandidacijske liste’. Ubuduće će postojati ‘kandidat grupe birača’ i ‘kandidacijska lista grupe birača’.
‘Za izlazak na izbore u malim sredinama, onim općinama i gradovima koje imaju manje od 3.000 stanovnika, bit će potrebno prikupiti najmanje 25 potpisa za kandidaturu liste, a za velike sredine, poput Zagreba, najmanje 2.500 potpisa’, pojašnjava Bauk.
Kandidati za načelnike, gradonačelnike i župane trebat će znatno veću potporu građana, pa će kandidat za gradonačelnika Zagreba izbornom povjerenstvu trebati donijeti najmanje 5.000 potpisa, a u Osijeku, Rijeci ili Splitu ‘tek’ 1.500 potpisa.
Zakonskim prijedlogom predviđena je i promjena broja vijećnika, pa će u predstavničkim tijelima on biti ovisan o broju stanovnika, a neće, kao do sada, biti određivan statutima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Broj vijećnika neće biti manji od sedam i neće biti veći od 51.
‘Mijenja se i broj vijećnika, no u ukupnom broju, za sve općine, gradove i županije neće doći do značajnijeg smanjenja, otprilike njih 150 manje od sadašnjeg broja. U nekim će se sredinama, poput Splita, broj vijećnika povećati s 25 na 35, u nekima će se smanjiti, primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji – s 51 na 41, dok će u Zagrebu taj broj ostati isti – 51’, napominje ministar Bauk.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Prijedlog Zakona o lokalnim izborima upućeni su u saborsku proceduru, a kako je najavljeno iz Vlade, oba zakonska akta proći će dva čitanja. Cijeli posao trebao bi biti gotov do Nove godine.
