Rasprava o energetskim otocima je trebala završiti, a već se jučer zapravo trebalo krenuti u realizaciju pučinskih vjetroturbina. Tim je riječima dr.sc. Branko Klarin, profesor FESB-a započeo živu diskusiju na znanstvenom kafiću u organizaciji Alumni Udruge bivših studenata istoimenog fakulteta o korištenju obnovljivih izvora energije putem vjetroturbina na moru.
Ideja o energetskom otoku koja već ima odjeka u hrvatskoj javnosti sastoji se u tome da se daleko od obale, a unutar teritorijalnih voda napravi niz usidrenih plutajućih pučinskih objekata, koji su okruženi valobranima. Objekti bi uglavnom bile uronjive vjetroturbine i plutajuće fotonaponske površine smještene tako da tvore okruženi morski prostor – lagunu. Unutar lagune bilo bi moguće smjestiti uzgajališta, marine i brojne druge sadržaje.
– Nisam ja izmislio nešto novo, samo sam iskoristio sve postojeće potencijale i uobličio na novi nivo, gospodarski isplativ, a energetski učinkovit. Plutajuća vjetroelektrana za sebe je neisplativ objekt, ali gradnja energetskog otoka, koji se može graditi modularno, u etapama, je itekako isplativ. Nakon početnog ulaganja, otok bi mogao sam nastaviti financirati daljnju nadogradnju – kazao je dr.sc. Klarin koji je energetske otoke nazvao Polifem, skraćeno od pučinski polifunkcionalni energetski modularni objekt.
Zbog zakonskih i prirodnih ograničenja, moguće ih je graditi na svega četiri mjesta, ali kako se rade na pučini, mogućnost proširenja je neograničena.
Važno je naglasiti kako sve komponente otoka, koje su odavno poznate i primjenjuju se u praksi, moguće je graditi domaćim resursima, čime bi živnulo gospodarstvo.
– Brodogradilišta ne bi imali vremena završiti sav posao, sigurno nekoliko tisuća novih radnih mjesta bi bilo otvoreno, a 30 tisuća postojećih bi bilo integrirano u zajednički posao. Također, nekoliko ovakvih otoka moglo bi podmiriti dobar dio potreba za energijom Hrvatske, ali i šire – garantira profesor Klarin.
S idejom je upoznao i nadležne gradske i županijske službe, kao i resorno ministarstvo, a reakciju je sažeo u jednu rečenicu.
– Krasna ideja, hvale vrijedna projekt, ali oprostite žurim na sastanak. Javit ćemo vam se – reakcija je činovnika s kojima je kontaktirao.
O energetskim otocima priča jedino Radimir Čačić, on je čuo za ideju dr.sc. Branka Klarina, ali kontakt nisu ostvarili.
– Eh,da mi je doći do Čačića,…- zavapio je Klarin.
Prema projektu su ponešto skeptični bili predstavnici iz HEP-a, ali i veliki pljesak izlaganju dovoljno govori o podršci profesoru piše Znanost.com