DOKUMENTARAC O DUBRAVKI UGREŠIĆ

Feministica koja je silovala Hrvatsku

Tamni način

Sredinom rujna u Amsterdamu je počelo snimanje biografskog filma ‘Vještica u raljama života’, koji se, između ostalog, bavi odlaskom  iz Hrvatske zbog neslaganja s dominantnom nacionalnom politikom početkom devedesetih.

U filmu se Dubravka Ugrešić prisjeća medijskog linča kojemu su bile izložene ‘vještice iz Rija’ Jelena Lovrić, Rada Iveković, Slavenka Drakulić, Vesna Kesić i ona sama, nakon što su na svjetskom kongresu PEN centara u Rio de Janeiru, navodno, lobirale protiv održavanja sljedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj, a zapravo su upozorile na ratna silovanja na području bivše Jugoslavije.

“U Zagrebu je život bio nepodnošljiv. Ne zaboravite da sam ja tamo živjela još godinu dana, što je uključivalo da te susjedi, ali i ljudi na cesti ne pozdravljaju ili ti ružno dovikuju. Na poslu sam bila potpuno ekskomunicirana. I to je trebalo podnositi, plus svakodnevno čitati u novinama ružne stvari o sebi. Trebalo se nositi i s telefonskim pozivima… Luđaka je u to vrijeme bilo puno. Nakon godinu dana strpljivog podnošenja svega što se događalo, odlučila sam otići. To mi se činilo jedinim razumnim rješenjem”, ispričala je pred kamerom autorice Mije Pavliše i Senada Zemunovića .

U Hrvatskoj, na čijem izdanju Wikipedije i dalje sramotno stoji da je Dubravka Ugrešić “otišla na stipendiju u Berlin i počela se reklamirati kao disidentica, iako je nitko nije tjerao”, ovaj će film u produkciji Hulahopa sigurno privući mnogo pažnje. I dok ugledna književnica nema problema sa stranim nagradama (a u bivšoj je državi dobila i NIN-ovu i Nagradu Ksaver Šandor Đalski), s domaćim je situacija potpuno drukčija. Dubravki Ugrešić posljednjih su godina izmaknule sve hrvatske nagrade za koje je bila nominirana.

Prošlog je četvrtka u Frankfurtu, na najvećem sajmu knjiga na svijetu, hrvatskoj književnici, esejistici i teoretičarki književnosti Dubravki Ugrešić uručena Nagrada Jean Amery, i to za njemačko izdanje knjige Karaoke kultura.

Dubravka Ugrešić, koja već gotovo dva desetljeća ima amsterdamsku adresu, ali iznimno mnogo putuje kao gostujuća profesorica i prevođena književnica, dobila je tako 12.000 eura, ali i novu međunarodnu potvrdu. Uostalom, nagradu koja nosi ime po u Beču rođenom esejistu Ameryju prije tri godine dobio je i nobelovac Imre Kertész.

Ostavi komentar koristeći Facebook