Imate li i vi jesensku alergiju?

Obično se proljeće veže uz probleme s alergijama, ali stručnjaci kažu da su moguće i u jesen. Pročitajte simptome i razlučite da li ste samo prehlađeni ili patite od jesenske alergije.

Doktor Matthew Buckland iz opće londonske bolnice kaže da većina ljudi misli kako su alergije najčešće u proljeće, ali postoji mnogo okidača i u jesen. Neki od njih, poput truleži iz lišća ili grinje u kućnoj prašini pravi su izazivači alergija u jesen. Nekoliko stručnjaka za Daily Mail otkrilo je razlike prema kojima ćete prepoznati da li ste alergični ili samo imate prehladu.

Kihanje izazvano alergijom obično se ponavlja nekoliko puta za redom u istim razmacima, objašnjava farmakolog Stephen Foster, stručnjak za alergije. Dodaje da kod prehlada kihanje i kašljanje nije u jednakim razmacima i ne događa se nekoliko puta za redom.

Također, sluz iz nosa kod alergije najčešće je prozirna, a kod prehlade ima zelenu ili žućkastu boju. Svi ti simptomi kod alergije ponavljaju se u isto doba dana, dok kod prehlade nema takvih pravila. Jedan od takvih primjera je da se kihanje i sluz iz nosa pojavljuju nakon što ste bili u prirodi. Kod prehlade te simptome imate kroz cijeli dan, a vrhunac se događa drugi ili treći dan s povišenom tjelesnom temperaturom.

Grinja ima najviše u jesen i zimu, kaže profesor Jean Emberlin, a to je zato što se stanovi i kuće griju. Grinje zapravo mogu jako dobro napredovati u vrućim i suhim uvjetima, a one su jedan od najčešćih uzroka alergija. Sa svojim izmetom mogu aktivirati astmu, ekceme i rinitis kod osjetljivih ljudi. Idealna vlažnost u zatvorenim prostorima je oko 50 posto, ali ona dramatično pada u jesen i što je atmosfera suša to je pogodnije vrijeme za grinje. Bilo bi pametno da primjerice rublje sušite u zatvorenom prostoru, a sobe provjetravajte više puta dnevno po nekoliko minuta. To može povećati vlažnost i poboljšati ventilaciju.

Svu posteljinu perite na 60 stupnjeva da ubiju grinje te koristite onu anti-alergijsku koja će pružiti zaštitu od njih. Imate li plišane igračke ili neke stvari od tog materijala, a ne mogu se prati u perilici rublja, stavite ih u zamrzivač na nekoliko sati da ubiju grinje.

Određene kasne cvjetnice i korov, uključujući divlji pelin, kiseljak ili koprivu donose peludne groznice odnosno alergijski rinitis u jesen. Spore plijesni iz ovih biljaka favoriziraju vlagu i pljesnive uvjete pa izbjegavajte boravak u vrtovima i područjima gdje ima tih biljaka ili pak kupova otpalog lišća.

Alergeni u određenim biljkama mogu reagirati s drugima poput voća i povrća tako da pojačavaju simptome alergije onima koji već pate od osjetljivosti. Tako plijesan iz lišća, koja je tipična za jesen, može reagirati s mrkvom, celerom i jabukom zasađenim u istoj zemlji. Da biste potvrdili ovaj problem, zapisujte što jedete i usporedite sa stanjem alergije.

Alergija u jesen može imati i loše posljedice za kožu jer se mogu pojaviti svrab i osipi. Dermatolog Andrew Wright kaže da se takav tip utikarije događa kada koža naizmjenično bude izložena hladnom pa toplom zraku. Simptomi se pojavljuju u roku od nekoliko minuta i traju po nekoliko sati. Teži slučajevi mogu prouzročiti teškoće s disanjem, bolove u trbuhu i preskakanje srca.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...