Broj euroskeptika u Srbiji porastao je od lipnja do rujna ove godine za 10 posto, s 25 na 35 posto, za članstvo Srbije u Europskoj uniji (EU) izjašnjava se 47 posto građana, dok se ulasku u NATO protivi 65 posto, rezultati su istraživanja koje je u srijedu priopćio Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCBP).
Istraživanje realizirano od 16. do 24. rujna na reprezentativnom uzorku od 1.203 građana pokazalo je da se 18 posto građana ne može odlučiti vidi li Srbiju u EU ili ne.
Ravnateljica BCBP Sonja Stojanović-Gajić je, predstavljajući rezultate istraživanja nazvanog ‘Građani Srbije između EU, NATO i Rusije’, ocijenila da su promjenu odnosa građana prema EU prouzročili dodatni uvjeti iz Bruxellesa, ali i stajališta pojedinih srbijanskih dužnosnika
‘Porastu euroskepticizma pridonijeli su uvjeti daljnjeg napretka Srbije ka članstvu, ali i izjave domaćih političara koji uglavnom daju negativne ocjene o Uniji i odlukama donesenim u Bruxellesu’, ocijenila je Stojanović-Gajić.
Istraživanje pokazuje i da 44 posto građana očekuje od članstva u EU veću sigurnost države, 40 posto ih je uvjereno da će se smanjiti stopa organiziranog kriminala, a 44 posto se nada učinkovitijoj borbi protiv korpucije u društvu postane li Srbija članicom EU.
Kako je navela ravnateljica BCBP, članstvo Srbije u EU najviše podupiru osobe od 30 do 39 godina, kao i stariji od 60 godina s višom ili visokom stručnom spremom, s teritorija Vojvodine i iz središnje Srbije te glasači donedavno vladajuće Demokratske stranke (70 posto) i koalicije Preokret (72 posto), okupljene oko oporbene Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića. Uz njih su pripadnici mađarske nacionalne manjine i Bošnjaci te građani čiji su mjesečni prihodi oko 100.000 dinara (oko 6.750 kuna) po članu kućanstva.
Najveći protivnici ulaska Srbije u EU su osobe u dobi od 18 do 29 godina, građani s primanjima u visini 700 do oko 2.500 kuna – njih oko 40 posto, kao i glasači nacionalističkog pokreta Dveri (81 posto), Srpske radikalne stranke (66 posto) te vladajuće Srpske napredne stranke, među kojima je 48 protiv ulaska Srbije u EU.
Istodobno, prema podacima istraživanja BCBP, čak 62 posto građana smatra da Srbija ne treba ni po koju cijenu priznati neovisnost Kosova.
Građani su ocijenili i da su Sjedinjene Američke Države (43 posto) najveći ‘neprijatelj’ Srbije, slijede Njemačka (25 posto), potom Albanija (24 posto), te Velika Britanija i Hrvatska sa po 12 posto.
Anketirani u istraživanju Beogradskog centra za sigurnosnu politiku pod stavkom ‘najbolji prijatelji’ Srbije vide Rusiju – njih 47 posto, Grčku (23 posto), Kinu (21 posto), Japan devet posto te Italiju pet posto.
Ulazak Srbije u NATO podržava 14 posto građana, 65 posto je protiv, a 21 posto ih je neopredijeljeno.
Istodobno, čak 33 posto ispitanika vjeruje da bi NATO trebao platiti ratnu odštetu Srbiji kao uvjet da se poboljšaju uzajamni odnosi, a 15 posto ih smatra da se Alijansa treba javno ispričati za bombardiranje Srbije 1999. godine.
Potpora NATO-u u Srbiji je i 2011. godina bila na niskoj razini (16 posto) i dodatno je ove godine pala na 14 posto, iako je, između opcija NATO i Rusije, najveći broj građana 44 posto za vojnu neutralnost Srbije, pokazuju rezultati rujanskog istraživanja Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.