Američki predsjednik Barack Obama odnio je uvjerljivu pobjedu nad republikanskim protukandidatom Mitta Romneya u trećoj i posljednjoj predsjedničkoj debati na Floridi. Prema anketi koju je CBS News proveo među neopredijeljenim biračima i onima koji imaju favorita ali bi još mogli promijeniti mišljenje, 53 posto ispitanika Obamu je proglasilo pobjednikom, 23 posto smatra da je pobijedio Romney, a 24 posto anketiranih ocjenjuju da je rezultat izjednačen.
Analitičari, međutim, upozoravaju da je posljednja debata bila i najmanje važna, te da će rasprava o vanjskoj politici imati malo utjecaja na odluku Amerikanaca tko će stolovati u Bijeloj kući u idućem predsjedničkom mandatu.
Istraživanja pokazuju da je ekonomija na vrhu prioriteta američkih birača, zbog čega i kandidati opetovano ističu vlastite argumente na tom bojnom polju. Demokratski i republikanski izborni stožeri podjednako su svjesni da stavovi njihovih kandidata o sankcijama Iranu ili naoružavanju sirijskih pobunjenika neće imati značajan utjecaj u kampanji.
Ne treba zanemariti ni vremensku odrednicu. Prva debata omogućila je Romneyju da se izdigne na predsjedničku razinu i vinula republikanca iznad aktualnog predsjednika u pojedinim istraživanjima podrške kandidatima. Druga debata bila je šansa za veliki povratak Obame, koju je on dobrim dijelom iskoristio i povratio izgubljeno povjerenje vlastitih birača da je još voljan ‘samljeti’ Romneya.
Obama prihvatio udicu i – izgrizao Romneya
Da bi posljednja debata, posvećena vanjskoj politici, odigrala iole važniju ulogu u kampanji, kandidati su trebali pokazati drastične razlike u stavovima, navodi CBS. Umjesto toga, dojam je da imaju gotovo identične stavove o ulozi SAD-a u svjetskim kriznim žarištima i pitanjima koja su podijelila američku javnost. Svrgnuće Bašara al-Assada u Siriji, povlačenje iz Afganistana do kraja 2014. godine, snažna podrška Izraelu, nastavak upotrebe bespilotnih letjelica u Pakistanu. Prije četiri godine, republikanski kandidat John McCain rešetao je Obamu u vanjskopolitičkoj debati, no čak ni to nije značajnije utjecalo na birače.
Romney je u ponedjeljak bio krajnje oprezan i propustio je podbode Obamu u najtanje točke njegove administracije, uključujući odgovor na napad u Libiji u kojemu je poginuo američki veleposlanik. Republikanski stratezi objasnili su, međutim, da je Romneyevo oklijevanje da pritisne Obamu i ponudi radikalno drukčije vanjskopolitičke stavove zapravo strateški potez. Procijenili su da nije bilo potrebe za osobitu agresivnost, jer je Romney na ovaj način zauzeo predsjednički stav i pustio predsjednika da ‘grize’, što je uloga koja se tradicionalno povezuje sa izazivačima iz oporbenog tabora.
Bila je to, procjenjuje CBSNews, mudra strategija: Romney, kojemu nedostaje vanjskopolitičko iskustvo, daleko je spremiji raspravljati o ekonomiji, a Obama ima relativno snažna ostvarenja u inozemstvu. Romney zapravo nije ni imao puno manevarskog prostora. To je, međutim, značilo i da će Obama dobiti priliku poentirati na slabostima svog protukandidata, što je u velikoj mjeri i ostvario.
‘Drago mi je što prepoznajete da Al Kaida predstavlja prijetnju, jer kad su vas prije nekoliko mjeseci pitali kazali ste da ja najveća geopolitička prijetnja Americi Rusija – ne Al Kaida, rekli ste Rusija’, rekao je Obama, drugom prilikom dodajući: ‘Svaki put kad ste ponudili vlastito mišljenje bili ste u krivu’.
Romneyevi protuudarci bili su slabašni, a jedan od solidnijih, barem za oči republikanskih birača, bila je optužba na račun Obame i saveznika da nisu otišli dovoljno daleko u sankcijama protiv Irana. ‘Sada smo četiri godine bliži nuklearnom Iranu’, ustvrdio je Romney.
Pripreme za završnicu
Obama je, međutim, zakucao ‘udaracem večeri’: kada je Romney napomenuo da se smanjio broj ratnih brodova u američkoj mornarici, koja je na najnižim granama još od 1917. godine.
‘Dakle, guverneru, također imamo manje konja i bajuneta, jer se priroda naše vojske promijenila. Imamo one stvari koje se zovu nosači zrakoplova, na koje slijeću avioni. Imamo brodove koji idu ispod površine mora’, rekao je Obama, dodajući da u pitanju nije igra Battleship u kojoj igrači broje brodove.
Obama je ‘opleo’ Romneya i po pitanju vojnog proračuna, koje je nesumnjivo tema od interesa za američke porezne obveznike. Romney želi povećati vojnu potrošnju i istovremeno smanjiti poreze, ne objašnjavajući kako bi pomirio dihotomiju, što je Obama i ovoga puta naglasio.
Obama je, uistinu, pucao iz svih oružja i nije se libio koristiti retoriku jastreba, koja je mogla zasmetati pokojem ljevičarskom uhu. Romneyja, koji mu je s nužnom dozom poštovanja čestitao na ubojstvu Osame bin Ladena, podsjetio je da u kampanju 2008. po pitanju najtraženijeg lica s američke tjeralice rekao da ‘ne treba pomjeriti nebo i zemlju da bi se dobio jedan čovjek’.
Osim što ‘I rekli ste da bismo trebali tražiti dopuštenje Pakistana. Da smo pitali Pakistan za dopuštenje, ne bismo ga dobili. A za to je bilo vrijedno pomjeriti nebo i zemlju’, rekao je Obama.
Ako je i izgubio bitku, Romney sigurno nije izgubio rat. Konačan rezultat ionako će iznjedriti tzv. swing države, koje će oba kandidata premrežiti u iduća dva tjedna, koliko je ostalo do izbora.
Repulikanski guverner već je u ponedjeljak okrenuo vodu na svoj mlin: ‘Da bismo mogli ispuniti našu zadaću u svijetu, Amerika mora biti snažna. Amerika mora biti predvodnik. A da bi se to dogodilo, moramo ojačati našu ekonomiju ovdje kod kuće.’ Obama mu nije ostao dužan, bildajući za vlastitu – više političku i ideološku, manje ekonomsku – završnicu: ‘Sastavni dio američkog vodstva (u svijetu) je pobrinuti se da gradimo naciju kod kuće’.