Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju, koji je povučen iz saborske procedure i koji je izazvao brojne polemike i podjelu unutar SDP-a, ima i dobrih i loših strana, izjavio je danas predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, napomenuvši kako je ono što zabrinjava činjenica da je raspravu o njemu, a time i provedbu nužno potrebne reforme, blokirao sam premijer.
“Premijer Zoran Milanović štiti svoje klijentelističke baze, svoje grupne interese. Na strani je konzervativnih snaga koje čuvaju status quo”, ustvrdio je Ribić na tiskovnoj konferenciji sazvanoj ispred Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Potrebno je zapitati se tko je u ovoj zemlji odgovoran, kazao je.
“Premijer Milanović je neodgovoran i bavi se demagogijom. Ova vlada krši sindikalna prava, zaustavlja reformski proces i ne racionalizira javnu potrošnju”, smatra Ribić.
Po pitanju prijedloga Zakona o visokom školstvu došlo je do sukoba dviju bitno različitih koncepcija, kazao je nadalje, između onih koji zagovaraju fiskalnu konsolidaciju i mjere koje uz to idu, te onih koji misle da je to krivi put. “Sindikate zanima poboljšanje sustava. Mi zagovaramo reformu jednog segmenta javnog sektora koji je neučinkovit i to ne samo u visokom školstvu, dok Vlada zagovara očuvanje postojećeg sustava i zanima ju jedino da sustav manje troši”, kazao je.
Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju ima i dobrih i loših strana i predstavlja dobar pokušaj ljudi iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) da se nešto napravi kako bi se sustav učinio efikasnijim, smatra. “Mi nismo bili protiv promjene sustava. No, sada je nevažno je li taj zakon nama dobar ili nije – važno je to da je premijer Zoran Milanović zaustavio reformski proces, a da je ta intervencija motivirana lobističkim interesima sa Sveučilišta”, kazao je te napomenuo kako je potrebno zapitati se na čijoj je strani premijer koji zagovara štednju u javnom sektoru i sluša “partikularne interese”.
O stavovima sindikata prema spornom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju govorio je potpredsjednik Sindikata znanosti Igor Radeka. Naglasio je kako sindikat nije bio zadovoljan s rješenjem koje je ušlo u Sabor, ali da je ono ipak bilo značajno bolje od prve verzije, iako su još neka pitanja bila ostala neriješena. U prvotnoj verziji jedan od ključnih nedostataka toga Zakona bio je taj što je bio motiviran racionalizacijom sustava i uštedama u pravosuđu, kazao je, no njegovo povlačenje iz saborske procedure znači odgađanje strukturne, ozbiljne i dubinske promjene koja je nužna u našem sustavu.
“Njime bi se otklonile određene nedorečenosti, dodatno zaštitile važne kategorije zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, i predstavljao bi prvi korak u reformi koja je nužna za prilagodbu sustava suvremenim potrebama. Nakon sprječavanja te reforme, Hrvatska ulazi u Europsku uniju potpuno nepripremljena u području znanosti i visokog obrazovanja – neke kategorije ostaju neriješene i postoji realna opasnost odljeva studenata i profesora na druga sveučilišta u EU-u”, kazao je Radeka, dodavši kako se tim činom samo održava neracionalan sustav u postojećem modu.
Kad je riječ o nedostacima toga Zakona, istaknuo je kako je jedan od ključnih nedostataka taj da on ne jamči održivo financiranje i besplatno studiranje. Sindikat mu zamjera i to što je njime loše uređen status suradničkih zvanja, a problem je bio i kruto ograničavanje produženja ugovora o radu zaposlenima nakon 65. godine. “Još je jedan dominantan nedostatak i onemogućeno napredovanje, odnosno što ograničava boravak unutar određenog zvanja na rok od najmanje pet godina, što onemogućuje konkurentnost”, kazao je.