Radimir Čačić pozvat će građane da ulažu u njegove projekte, što će im, obećava, donijeti više od 10 posto godišnjeg prinosa na uloženo. Kao dodatna sigurnost nudit će se i mogućnost otkupa uloženog sa šest, sedam posto garantirane zarade.
Italija nije jedina europska država koja se uspješno zadužuje kod stanovništva. Redovito su to činile Irska i Belgija, a od tranzicijskih država o narodnim se obveznicima trenutačno razmišlja u Mađarskoj i Hrvatskoj. Još na početku ministarskog mandata, ministar financija Slavko Linić najavio je da će, ako ove godine sačuva rejting i stabilizira javne financije, od 2013. uključiti narod u svoje financijske planove. Građani u pravilu gube na državnom dugu jer kao porezni obveznici plaćaju velike kamate, no kad bi se pojavili kao kupci državnih obveznica, mogli bi i profitirati u poslu s državom.
Hrvatska se iduće godine mora zadužiti za približno 4,5 milijardi eura, od čega treba refinancirati tri milijarde eura starog duga koji stiže na naplatu, a 1,5 milijardi eura mogao bi biti novi deficit. Prošli je tjedan visoka državna delegacija testirala mogućnost zaduživanja u Japanu. Zaključili su da će to tržište dulje vrijeme biti zatvoreno za vrijednosne papire iz Europe. Ostaje, dakle, nesigurno eurotržište, dolarsko zaduženje u SAD-u ili pak plasman obveznica u Hrvatskoj, uključujući i narodne obveznice.
Bankari ‘grizu nokte’
Koliko god to proturječno bilo, Hrvatska ima kapitala: u bankama se nalazi oko 150 milijardi štednih i oročenih depozita građana, puno novca imaju i mirovinski fondovi, a ni bankarski trezori nisu prazni. I sada se među kupcima državnih obveznica nalazi dva, tri posto građana, kapitalaca koji u obveznicama drže po šest do sedam milijuna kuna. Stručnjaci koji poznaju prilike na tržištu vjeruju da bi Hrvati mogli kupiti najmanje milijardu eura državnih obveznica, samo je pitanje hoće li se Vlada odlučiti na taj put jer on može stvoriti pomutnju u financijskim sferama, piše Večernji list.
Banke su odmah bile rezervirane prema ideji zbog toga jer bi prodaja obveznica građanima potaknula odljev štednje iz banaka. Kamate na oročenu štednju približno su tri posto na deviznu i četiri posto na kunsku štednju, što je niže i od godišnje stope inflacije koja je dogurala na pet posto.