Do sada ste se već mogli susretati s robotima koji su dolazili u oblicima ljudi, četveronožnih životinja, pauka, zmija, ptica i kukaca, pa nas uopće ne čudi što su znanstvenici MIT-a odlučili pokrenuti liniju robota crva.
Ideja o crvolikim robotima zapravo i nije tako bizarna i neprimjenjiva, jer se njihovim razvojem zapravo imitiraju mišićne karakteristike crva koji se kreću skupljanjem na jednoj strani i širenjem na drugoj, što zapravo rezultira promjenom njihovih oblika.
Ova karakteristika je posebno zanimljiva za razvoj budućih robota koji bi se mogli koristiti za spašavanje unesrećenih osoba i potragu za žrtvama nakon prirodnih katastrofa poput potresa i poplava, jer bi im te karakteristike mišića crva mogle omogućiti znatno veću pokretljivost u uvjetima skučenosti prostora.
Robot kojeg su nazvali Meshworm koristi peristaltičke kretnje crva pomoću sustava žica i umjetnih mišića. Za svaki segment mišića znanstvenici su uvili žicu u dugu oprugu i potom sve te dijelove spojili u cjevoliki oblik. Nakon toga su sve prekrili gustom plastičnom mrežom.
Za mišiće su koristili slitinu nikla i titana jer se njihova struktura mijenja na 71,1 stupanj celzija što skraćuje žicu, učvršćuje oprugu i stišće segment tijela.
Svakim segementom se upravlja pomoću robotovog mikroprocesora, a mala baterija unutar robota stvara električnu struju koja prolazi kroz žicu, čiji otpor je zagrijava.
Znanstvenici su robotu također dodali i žičanu tetivu od glave do repa, kako bi fiksirali dužinu svojeg “robocrva”, a ona također sadrži mišiće, kako bi se robot mogao kretati lijevo-desno.
Meshworm robot se može kretati brzinom od samo nekoliko milimetara u sekundi, težak je samo nekoliko grama, no omjer snage u odnosu na težinu je fantastičan, pa su znanstvenici ustanovili kako nekoliko grama žice dužine par centimetara ima dovoljno snage za podići čak 10 kilograma. Obzirom da je robot mekan i mogao bi se dodatno smanjivati, jedna od mogućih primjena bi mu bila u medicinskoj endoskopiji, ili u sustavu praćenja funkcioniranja ljudskog tijela u malim prostorima, poput ljudskih crijeva.
Što se tiče uvećanog modela, obzirom da je robot osjetljiv na promjene temperature, nije pogodan za korištenje u požarima, no u svim drugim vrstama katastrofa bi mogao odigrati veliku ulogu, te obzirom na mogućnosti promjene oblika i veliku snagu, pomagati u izvlačenju unesrećenih, ili uklanjati ruševine koje pritišću žrtve i onemogućuju im kretanje.
Znanstvenici kažu kako su Meshworma tukli čekićem, te je po njemu hodala osoba težine od 100 kilograma, a on je i dalje nastavio puzati. O mogućim implikacijama vezanim uz vojnu tehnologiju ovom prilikom nećemo ništa govoriti.
