Posljednji nasilni incident koji se dogodio u Podstrani kraj Splita i šokirao javnost razinom brutalnosti ponovno je aktualizirao pitanje ravnopravnosti spolova u relativno patrijarhalnoj Dalmaciji te nas podsjetio na rastući problem nasilja nad ženama.
U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je nekoliko dobro poznatih brutalnih slučajeva silovanja i ubojstva, uključujući posljednji na Marjanu u kojem je stradala državljanka Meksika. Ovaj najnoviji slučaj u Podstrani možda samo srećom ili zaslugom liječnika nije završio fatalnim ishodom. Navedeni slučajevi zapravo pokazuju da je nasilje nad ženama definitivno regionalni problem. U službenoj statistici možda nema nekih značajnijih odstupanja, ali situacija na terenu sasvim sigurno ne zadovoljava.
Jedino sklonište za žrtve nasilje prima tek devet osoba
Istražili smo ima li u Splitu i Dalmaciji kvalitetnih udruga i institucija koje skrbe o ravnopravnosti spolova i zbribnjavanju žena, žrtava nasilja i zatekli poražavajuću situaciju. U institucionalnom smislu ne postoje programi prevencije ni zaštite žrtava nasilja. Jedina ‘sigurna kuća’ u Splitu koja pokriva područje dvije županije, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske je sklonište Caritasa koje može primiti tek devet osoba.
Malo bolja situacija je s udrugama, pa se tako s prevencijom nasilja nad ženama i spolnom diskrimancijom bave, primjerice, udruge Cenzura plus i Domine. Blanka Čop iz Cenzure nam je potvrdila da je situacija nezadovoljavajuća u smislu zbrinjavanja žrtava nasilja. ‘U sklonište Caritasa dolaze žene koje je MUP već registrirao u sustav kao žrtve nasilja i njihov kapacitet je nedovoljan. Naša udruga ima projekt za prevenciju diskriminacije i mi smo kontakt točka za pučkog pravobranitelja. Mi pružamo žrtvama nasilja pravnu pomoć i savjete i uvijek smo otvoreni za njih’, kaže nam Blanka Čop.
Doznali smo da je tek nedavno uklonjen problem financiranja skloništa Caritasa koji će sada podupirati grad s trećinom te s isto toliko županija i resorno ministartsvo. Podsjetimo da je prije godinu i pol dana zbog neriješenog financiranja bilo zatvoreno još jedno sklonište u Splitu koje je vodila udruga Mirta. Sada Split ima Caritasovo sklonište, a ako imamo u vidu da u tom sklopu glavnu riječ ima crkva, jasan je temeljni nesporazum, s obzirom na dobro poznati svjetonazor Katoličke crkve u muško-ženskim odnosima.
Malo optimizma donio nam je razgovor s članicom predsjedništva Foruma žena Sandrom Mitrović Nikšić koja nas je informirala o tome da je vlast riješila na državnoj razini model financiranja skloništa, ali da je prevencija i edukacija potpuno izostala.
‘Organiziranje i financiranje sigurnih kuća kojih definitivno fali u Dalmaciji sada je riješeno i utvrđen je standard koliko treba županija imati osiguranih mjesta u tim objektima u odnosu na broj stanovnika. No, puno veći problem je izostanak prevencije. Kada žrtva dođe u sigurnu kuću, to je već kraj procesa i nasilje je već počinjeno. Treba naći pravi oblik prevencije, moramo žrtvama dati svaku, materijalnu i moralnu podršku, ali treba i s nasilnicima provoditi psihosocijalni tretman’, tvrdi Sandra Mitrović.
Po njenom mišljenju, važan korak u tom smislu je i novi program u školama koji je uveo ministar obrazovanja. ‘Seksualni odgoj kao važan segment zdravstvenog odgoja je prvi korak u boljoj informiranosti i prevenciji. Protivnici tog programa zatvaraju oči pred činjenicom da imamo veliki poreast neželjenih trudnoća. Edukacija će to sasvim sigurno značajno umanjiti’, rekla nam je Mitrović.
Može se zaključiti da je položaj žena na širem splitskom području i u Dalmaciji znatno lošiji u protekla dva desetljeća i zbog pogubnog utjecaja deindustrijalizacije i pada zaposlenosti, posebno žena. Nestale su velike tvrtke koje su zapošljavale većinom žensku radnu snagu, nabrojimo samo Jugoplastiku, Jugovinil, Dalmatinku iz Sinja, Koteks, Dalmu, Uzor i još mnoge manje tvrtke i u tom procesu su izgubljene tisuće radnih mjesta.
To je rezultiralo umanjenom ekonomskom neovisnošću žena u Dalmaciji i polaganim gubljenjem ravnopravnog socijalnog statusa. Isto tako se ne može ignorirati sve prisutniji globalni trend percepcije žene kao seksualnog objekta u svim medijima i sferama drštva. Na kraju se dogode drastični socipatski ispadi i nasilje koje nije nemoguće povezati s ekonomskim i socijalnim trendovima ne samo u Dalmaciji, nego i šire, u Europi.