Ministar financija Slavko Linić predstavio je porez na nekretnine.
Ministar financija Slavko Linić rekao je da je cilj približiti se poreznim sustavima kakve ima Europa i koji su kvalitetniji. “Naša vrlo jasna politika Vlade Republike Hrvatske je sve učiniti da rasteretimo gospodarstvo iz razloga što su sutra i hrvatska, a i nova tržišta u Europi jedinstvena tržišta i na tim tržištima se može uspjeti samo ako hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno”, istaknuo je Linić.
Nekretnine će se od 1. siječnja 2013. godine oporezivati po jedinstvenoj poreznoj stopi od 1,5 posto vrijednosti nekretnine. Kao porezna osnovica uzimat će se 70 posto vrijednosti nekretnine dok će preostalih 30 biti neoporezivo.
Jedinice lokalne samouprave imat će pravo propisivati olakšice. Svi koji stanuju u nekretnini imat će pravo ostvariti olakšicu do 95 posto, dok će se nekretnine za povremeno stanovanje, vikendice ili stanovi koji se iznajmljuju, oporezivati uz olakšicu od 70 do 85 posto.
“Poreza vlasnike nekretnina koje se koriste ne bi trebao opteretiti više nego komunalna naknada”
Ukida se komunalna naknada i porez na vikendice koje su kao polaznu osnovu uzimale kvadraturu i lokaciju, dok porez na nekretnine uzima vrijednost nekretnine. Olakšice će biti i za kuće i stanove koje se iznajmljuju ili u kojima živi netko od vlasnikove uže obitelji. Puni iznos poreza (1,5 posto) plaćat će oni koji nekretninu ne koriste, dakle vlasnici treće nekretnine koja nije u funkciji.
Porez na nekretninu plaćat će se po fiskalnoj vrijednosti nekretnine koja će se procjenjivati svakih pet godina, a utvrđivat će se kao prosječna tržišna vrijednost nekretnine. Linić vjeruje u pozitivne efekte ovog poreza koji vlasnike nekretnina koje se koriste ne bi trebao opteretiti više nego komunalna naknada.
“Uvjeren sam, mnogi građani će požuriti s legalizacijom. Mnogi građani će vrlo jasno iznajmiti stanove ili budimo iskreni, registrirati ugovore za iznajmljene stanove koje do sada nemamo”, naglasio je Linić.
Za stan od 100.000 eura porez od 390 do 945 kuna
Najnovija Linićeva računica u praksi bi trebala izgledati ovako: Za stan koji koristite svakodnevno, odnosno u kojem živite, a čija se vrijednost procjenjuje na 100.000 eura, platit ćete porez u iznosu od 390 do 945 kuna. U slučaju da posjedujete vikendicu iste vrijednosti, za nju ćete platiti veći porez – između 1177 i 2355 kuna, a za nekretninu u kojoj uopće ne boravite čak 7875 kuna!
Ako u najvećem dalmatinskom gradu Splitu imate apartman od 80 četvornih metara, čija je fiskalna vrijednost procijenjena na 1.012.000 kuna, porezna osnovica, nakon što se od fiskalne vrijednosti oduzme 30 posto, iznosi 708.400 kuna, i na nju će se obračunavati porezna stopa od 1,5 posto, dakle bez olakšica. Stoga će vlasnik te nekretnine u proračun Grada Splita morati uplatiti 10.626 kuna, umjesto sadašnjih 518 kuna.
Lesar: Novi porez je socijalno i društveno neprihvatljiv
“Novi porez je socijalno i društveno neprihvatljiv jer se ne radi o zamjeni za komunalnu naknadu kako se prezentira u javnosti”, istaknuo je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, komentirajući novi porez na nekretnine koji bi trebao stupiti na snagu prvog travnja 2013. godine…
Kaže kako se radi o dvostrukom oporezivanju dohotka jer se oporezuju samo nekretnine, ali ne i imovina.
“Po logici ove Vlade bogat je onaj koji je štedio i izgradio kuću ili stan. Onaj koji je štedio u zlatu, u umjetninama ili novcu, izuzet je iz ovog oporezivanja, a to će vam potvrditi svi vlasnici nekretnina, stanova i kuća u Hrvatskoj, koji su gradili kuću sada za vrijeme Hrvatske ili u bivšem sustavu, platili su 52 posto vrijednosti te nekretnine kroz različite poreze i doprinose”, ističe Lesar te poručuje kako to 90 posto neće građana moći prihvatiti takvo oporezivanja.
Lesar smatra kako sustav nije pravedan, iako su vladajući tvrdili da se vode baš za tim ciljem. A tko će najgore proći?
“Oni posebice koji imaju veće nekretnine stjecajem okolnosti, a financijska moć, dakle njihova platežna sposobnost ne odgovara vrijednosti te nekretnine. Oni su najavili tri faze, treća faza bi trebala biti ukidanje prireza porezom na dohodak i spomeničke rente, ali kao i uvijek do sada ne kaže se kada ta treća faza, u kojem stoljeću”, ističe Lesar.
Dio loptice Vlada je prebacila na jedinice lokalne samouprave, koje će određivati porezne olakšice. Lesar tu vidi prostor za manevar, ali upozorava da ima još jedna važnija stvar.
“Suštinsko pitanje je tko će i po kojim kriterijima vršiti procjenu vrijednosti. Što je to fiskalna vrijednost i tko će to odrediti. Postavljam pitanje, ako netko neće moći plaćati taj porez, a država porezne dugove naplaćuje ovrhom, hoće li država ulaziti u ovrhe nad nekretninama onih koji neće moći plaćati”, pita se Lesar.
Šuker: Dvije kuće jedna do druge ne vrijede jednako
“Dvije kuće jedna do druge ne vrijede jednako”, komentirao je bivši ministar HDZ-ov Ivan Šuker.
“Vi morate točno procijeniti koliko je koja nekretnina i onda na tu osnovicu obračunavate stopu i to je jedan pravedan način. Ovako da vi kuću procijenjujete samo zato što se negdje nalazi, a to je velika razlika i druga stvar, opet se svaljuje na jedinice lokalne samouprave da one trebaju nešto određivati. Opet ako vi dajete diskrediciono pravo nekome da određuje, vi opet nećete imati pravično oporezivanje”, kazao je Šuker te upozorio kako Linićeve najave kako će na račun ovog poreza u budućim godinam smanjiti doprinose za zdravstvo što pokazuje da je novo porezno opterećenje za hrvatske građane.
“Po meni nije tehnički izvedena priprema. Pitanje je koliko su realni kvadrati onih po kojima se obračunava komunalna naknada u ovom trenutku. I druga stvar, svaki građevinski objekt treba procijeniti jer ponavljam, dvije kuće jedna do druge ne vrijede jednako”, naglašava Šuker.
Izdvojio je i još jednu važnu činjenicu.
“Uvijek kad ispostavite rješenje, stranka se ima pravo žaliti. Sada, ako vama netko procijeni vašu kuću, 500, 1000 ili 1500 eura po kvadratu. Vi se imate pravo žaliti. A znate onda koliko je to upravnih postupaka i koliko će to svega biti. To je posao koji po meni i po većini ekonomskih stručnjaka u Republici Hrvatskoj je koji traje tri do četiri godine. Od praktički uvođenja do svih priprema i to je jedan dugoročan proces”, kaže Šuker te dodaje kako tako nešto nije čudno za ovu Vladu.
“Karakteristika ove Vlade je da inače, kad nešto naume, bez obzira koliko to bilo dobro, loše, oni jurišaju i onda na kraju, gledajte rezultate porezne politike. Krajnji rezultat je da su hrvatski građani izuzetno porezno opterećeni i ovo je samo još jedno novo porezno opterećenje”, poručio je Šuker.
