Više od 10 sati zasigurno će trajati saborska rasprava o Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi te Zakonu o lokalnim izborima. Takvu procjenu na početku današnje saborske rasprave dao je predsjedavajući Josip Leko, a sudeći prema dosadašnjim komentarima na zakone, takvo predviđanje moglo bi se lako ostvariti
Glavna intencija izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi je da se uspostavi ravnoteža između izvršne i predstavničke vlasti na lokalnoj razini, a da se pritom ne dira institut neposrednog izbora izbor načelnika, gradonačelnika i župana, kazao je predstavljajući zakon ministar uprave Arsen Bauk.
Kao jedna od glavnih novina u tom uspostavljanju ravnoteže je i mogućnost istovremenog opoziva izvršne vlasti (načelnika, gradonačelnika ili župana) te predstavničke vlasti (općinsko vijeće, gradska skupština ili županijska skupština) u slučaju nedonošenja proračuna.
‘Dosadašnje odredbe bile su takve da bi na izbore išlo samo vijeće. Dakle, gradonačelnik koji predloži proračun, ukoliko proračun ne dobije potreban broj glasova u vijeću ostaje na funkciji, a vijeće preko koga se i ostvaruje prema Ustavu i povelji EU-a o lokalnoj samoupravi pravo na lokalnu samoupravu ide na izbore. Tu je stvorena jedna neravnoteža po kojoj su čelnici izvršne vlasti, a posebno tamo gdje je većina u vijeću iz druge političke opcije nego što je gradonačelnik, dovedeni u poziciju da mogu ucjenjivati vijeće proračunom i to na način da ili ne predlože proračun ili predlože takav proračun koji je većini u vijeću neprihvatljiv. Ukoliko bi vijeće podnosilo amandmane neki od čelnika jedinica lokalne samouprave takav su proračun prije glasanja o amandmanima povlačili i na taj način provocirali raspuštanje vijeća. I u ovome trenutku, dakle i 2012. godine imamo slučaj, dva ili tri gdje su sami načelnici prijavljivali u navodne znakove nedonošenja proračuna od strane predstavničkih tijela da bi isprovocirali izbore i da bi se raspustilo takvo predstavničko tijelo’, pojasnio je Bauk.
Ministar uprave kazao je da su se vladajući odlučili za opoziv jedino u slučaju nedonošenja proračuna jer se radi o ‘najvažnijem političkom aktu jedinice lokalne samouprave’.
‘U ovom trenutku smatramo da je ovo dovoljan mehanizam što se tiče čestoće mogućnosti izazivanja izbora i da će taj mehanizam utjecati na razumne čelnike izvršne vlasti ili natprosječno razumne i također natprosječno razumne vijećnike, barem oni koji drže prevagu, da tih izbora neće biti previše i da je to jedan mehanizam kojim se većina u vijeću, ako nije iz iste političke opcije i izabrani čelnik tjeraju, prisiljavaju, motiviraju, odobrovoljavaju na međusobnu suradnju’, poručio je Bauk.
Druga zakonska novina, koja je posebno digla prašinu u javnosti, je ona kojom se izvršnoj vlasti daje ovlast da imenovanja u tijela javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba. ‘Ta odluka, taj prijedlog izazvao je i određene reakcije da se time bitno jača uloga gradonačelnika u odnosu na vijeće, da ih se čini nesmjenjivima. Dobili smo i jedan epitet da se time provodi nova refeudalizacija lokalne samouprave. Držimo da ove dvije odredbe ustvari omogućavaju ravnotežu. Dakle, u prvoj odredbi koju smo predložili, a to je da su de facto gradonačelnici smjenjivi na proračunu, jača se uloga vijeća u kontroli izvršne vlasti pa, ako se zatvrdoglave ,otići će na izbore, a ovom drugom odredbom omogućavamo normalnije funkcioniranje izvršne vlasti dok je ona izvršna vlast. Kada više ne bude, neće imati te ovlasti, odnosno imat će nova izvršna vlast’, rekao je Bauk.
Polemike u javnosti izazvalo je i ukidanje odredbe koja je omogućavala opoziv općinskog ili gradskog čelnika putem referenduma, no protiv ukidanja tijekom javne rasprave založili su se i u oporbi, ali i vladajući.
‘Postoji li bolji način za opoziv gradonačelnika i načelnika i postoji li neki mehanizam koji mogu tijekom mandata građani utjecati na opoziv gradonačelnika i načelnika vjerojatno postoji. Razne ideje su se dakle i na odborima čule. Držim da je najprihvatljivija ona da bi u slučaju raspisivanja referenduma trebalo propisati ne broj birača koji izađe na referendum, nego broj birača od ukupnog broja koji bi trebao glasati za smjenu da taj referendum uspije. Na taj način bi se malo ublažile odredbe ovakvog sadašnjeg zakona, a ne bi se previše liberalizirao, da tako kažem, taj proces da ne bismo došli u drugu krajnost od toga da nijedan referendum nije uspio, da dođemo do toga da su gradonačelnici i načelnici na streljani svako malo zbog referenduma koji bi bio s premalim cenzusom’, predložio je Bauk, kazavši da će u vladi porazmisliti o rješenju do drugog čitanja.
U zakonu se također, pojasnio je Bauk, predviđa i da lokalnog čelnika nakon dvije godine mandata na toj dužnosti može zamijeniti njegov zamjenik.
‘Ne bi bilo dobro da se ta odredba primjenjuje prvi dan nakon izbora jer bi se moglo dogoditi da imamo nešto što se u atletici zove zec. Dakle, netko se kandidira, a onda sljedeći dan prepusti zamjeniku da bude gradonačelnik. Mislimo da su dvije godine nekakav primjeren rok kada takva zlouporaba ne bi bila moguća, odnosno kada se ne bi svjesno išlo u izbore znajući da se već nakon kratkog vremena će se to prepustiti nekom drugom’, rekao je Bauk.
Međutim, s intencijom vladajućih da se izvršnu i predstavničku vlast opozove zbog nedonošenja proračuna nisu se složili u HDZ-u. Njihov Josip Borić ministru je poručio da se takvim institutom ruga lokalnoj demokraciji. ‘Ne mogu se oteti dojmu da smo ovdje sada pokusni kunić na neuspješnoj vlasti koju SDP obnaša ovdje u gradu Zagrebu i da ste uzeli grad Zagreb kako bi nama i nekim drugim lokalnim samoupravama na čitavom području RH izmijenili izborni sustav i kažem ponovno omogućili, a taj dojam je čist i jasan, nestabilnost lokalnih vlasti’, rekao je Borić.
Intencije vladajućih u ime IDS-a podržao je i Damir Kajin, koji se zauzeo da kao i gradonačelnici i župani imaju pravo biti saborski zastupnici. ‘Nema logike da načelnici, da gradonačelnici mogu biti zastupnici, da župani ne mogu biti zastupnici. Mi imamo slučaj evo grada Splita, nažalost nema ovdje Keruma koji je zastupnik, koji raspolaže s tri puta većim proračunskim kapacitetima no što su kapaciteti financijski Splitsko-dalmatinske županije. Gradonačelnik Pule Boris Miletić bio je zastupnik, a grad sa 65.000 stanovnika ima dvostruko veći financijski fiskalni kapacitet od Istarske županije. I moj prijedlog bi bio da do idućih parlamentarnih izbora u radu Sabora mogu sudjelovati svi i načelnici, gradonačelnici, župani, a potom nitko’, rekao je Kajin.
Odgovorio mu je HDZ-ov Borić. ‘Nekako mi se čini da je gospodin Kajin u zadnje vrijeme silno ambiciozan. 2010. je htio postat predsjednik Republike Hrvatske i po cijeloj Hrvatskoj je vikao za mnom drugovi! Onda je 2011. godine poželio biti umirovljenik na jedan dan pa je rekao cijeloj javnosti – nisam ja štupido. E sada čujem da želi biti župan što je legitimno. Samo čujem i to da želi to biti pod tuđom zastavom. Ako ne može pod svojom zastavom, znači pod zastavom IDS-a, a to se u Istri zove, gospodine Kajin, sette bandiere (op.a. podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu, tj. prilagođavati se svim političkim promjenama). Bojim se da ste u 2012. godini, gospodine Kajin, postali sette bandiere’, kazao je Borić.
I Dragutin Lesar se u ime Hrvatskih laburista založio za povratak mogućnosti opoziva izvršne vlasti referendumom. Dapače, založio se da se u zakon uvede posebni institut opoziva.
‘Dosadašnja iskustva o samo četiri referenduma u kojem nijedan nije uspio ne smije nam biti argument odustajanje od tog instituta. Jer oni su propadali zbog odredbe Zakona o referendumu da je on pravovaljan samo ako na njega izađe većina od ukupnog broja upisanih birača. Ako prihvatite prijedlog kao posebnog instituta opoziva, onda izlaznost ne bi smjela biti zakonom propisana, a slažem se da bi pravovaljanost odluke mogla biti kao ponuđeno rješenje jedna trećina od ukupnog broja birača’, kazao je Lesar.
Kazao je da će Laburisti teško prihvatiti rješenje da već nakon dvije godine isteka mandata čelnika može zamijeniti njegov zamjenik, a upozorio je i na situaciju koja bi se mogla dogoditi prilikom nedonošenja proračuna, zbog čega bi prema prijedlogu zakona došlo do opoziva izvršne i predstavničke vlasti.
‘Je li svejedno da li predstavničko tijelo nije usvojilo proračun zato što je odbilo prijedlog gradonačelnika, načelnika ili župana ili on uopće nije predložio proračun? Mi imamo situacije iz iskustava što su se stvarno događala da prijedlog proračuna pred predstavničko tijelo nije ni došao, pa zbog toga nije mogao biti donesen, a jedini ovlašteni predlagatelj po Zakonu o proračunu je načelnih općine, gradonačelnik i župan, samo oni mogu predlagati. Vijeće ne može samo napraviti i predložiti proračun’, rekao je Lesar.
Na Lesarovu dilemu odgovorio je Bauk. ‘Gradonačelnici nisu predlagali proračun ne zato što ga nisu znali izraditi, nego zato što su Vijeće htjeli poslati na izbore. I sada znaju da su u opasnosti ako predlažu proračun iako ga se ne izglasa, ali da su i oni u opasnosti. Dakle, neće ne predlagati proračun više, nego će iskoristiti sve mogućnosti da se proračun donese. I obratno. Bit će jača uloga vijeća u izglasavanju proračuna jer zna da i gradonačelnikovo obnašanje dužnosti ovisi o tome da se donese proračun. I nedonošenje proračuna je na neki način obostrani neuspjeh’, rekao je Bauk.
Intenciju zakona pohvalio je u ime HSU-a Silvano Hrelja, koji se založio da se ipak drugačije formulira odredba koja govori da nakon dvije godine gradonačelnika ili načelnika možda zamijeniti njegov zamjenik.
‘Dakle, doista bih bio puno sretniji kad bi ovdje pisalo nakon tri godine i sigurno bi ovdje bilo puno manje prostora za eventualne političke kalkulacije i dogovore, jer ipak mislim da moramo, da uvijek moramo više cijeniti ono što je izabrano nego što je zamjena bez obzira što zamjenik u svakom trenutku može po nalogu načelnika ili gradonačelnika obavljati sve funkcije ili u slučaju njegove odsutnosti. Ali on je ipak zamjenik’, rekao je Hrelja.
Izmjene zakona sigurno neće podržati HDZ, čiji je Davorin Mlakar kazao da Vlada izmjenama dokida pravo na lokalnu samoupravu.
‘Vi to pravo dokidate činjenicom da ne mogu se izjašnjavati o tome tko će biti gradonačelnik ako njegov mandat prerano prestane. Nisu sigurna ni rješenja što ako prestaju mandati tim zamjenicima koje on imenovao, time da mora nužno pasti predstavničko tijelo i čelnik izvršne vlasti samo u slučaju da nisu donijeli proračun, vi ste dali placet njima da se oko svega dugoga mogu dogovarati, a govorite da je ovo način kako će se sprečavati politička korupcija na lokalnoj razini. Korupcija je moguća i ovakvim rješenjem, dapače, sugerirali ste čelniku izvršne vlasti da se dogovara s predstavničkim tijelom da im se ne bi dogodilo da bude raspušteno i tijelo i da padne gradonačelnik’, upozorio je Mlakar.
Dijelove zakona u ime HDSSB-a pohvalio je i Zoran Vinković, koji se poput većine u Saboru založio da u zakonu ostane mogućnost opoziva lokalnog čelnika referendumom. ‘Svjesni smo činjenice da na većini lokalnih izbora, a i državnih izbora u mnogim sredinama broj izišlih birača nije i neće možda nika više biti preko onih 50% od ukupnog upisanog broja birača i tu se svi moramo zapitati zbog čega je tako? Nisu građani krivi zato što ne izlaze, krivi smo mi političari. Mi političari koji smo svi zajedno doveli Hrvatsku neko sa većim žarom neko sa ukazivanjem na probleme nastojeći riješiti taj problem doveli tu gdje je u zemlju koja je prezadužena i koja na ovakav način ne može izić iz te teške krize’, rekao je Vinković, predloživši da se odredi da lokalni čelnik može biti smijenjen jednim glasom više od broja glasova kojima je izabran.