Koncem prošlog tjedna završena su arheološka istraživanja na Aseriji. Zadnjih godina Arheološki muzej nije obavljao istraživanja na Gradini, a ovogodišnja, koja su u sklopu projekata odobrena od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, odrađena su u suradnji s kolegama iz Ljubljane, točnije, Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, kaže dipl. ing. Timka Alihodžić koja je sudjelovala u istraživanjima na Aseriji.
Atraktivna za posjetitelje
– Nismo očekivali nikakva senzacionalna otkrića, ali smo, zahvaljujući ravnatelju Arheološkog muzeja dr. sc. Smiljanu Gluščeviću, stupili u kontakt s Darjom Grosman, profesoricom sa Sveučilišta u Ljubljani koja je došla sa svojim studentima. Prvi put su na našim istraživanjima zastupljene nedestruktivne metode. Na velikom dijelu terena napravljena je arheološka geofizika i DMR (digitalni model reljefa) te strukturni pregled terena. Načinjena je dokumentacija koja odgovara standardima 21. stoljeća. Rezultati koje smo postigli ovim istraživanjima su dobar temelj za nastavak ovakve vrste istraživanja, osobito nam otvaraju vrata za suradnju s drugim institucijama. Ipak je arheologija multidisciplinarna znanost – ističe arheologinja.
Nakon dvadeset dana rada na gradini, sada imaju potpuno drukčiju sliku. Prije svega jedan pitomi krajolik. Zahvaljujući Draganu Čerini zvanom Ševa, mještaninu Podgrađa, dio Aserije je čist i lijep. Nema više tragova zapuštenosti.
– Nadamo se da nikada više na tom prostoru neće izrasti drača. Aserija je oduvijek bila atraktivna za posjetitelje. Ovaj dio koji smo mi istražili je upravo pokazatelj kako treba izgledati teren nakon istraživanja. Čist i uređen tako da se može lako održavati. Razlozi zašto istražujemo moraju nam biti jasni, a rezultati dostupni kako stručnoj, tako i široj javnosti. Ono što ne smijemo zanemariti je učešće mještana sela Podgrađa u projektu Aserija. Ona je puno više za njih od obične gradine na kojoj pasu ovce, ona je njihov ponos i dika, kako to vole reći – kaže Timka Alihodžić, koja je bila voditeljica istraživanja na Aseriji.
Pripremajući se za istraživanja postavili su pitanje što zapravo žele znati o Aseriji? Znali su kolika je površina gradine. Znali su i za predivne bedeme. Ali jesu li znali kakav je bio raspored ulica u samom gradu, kakve su bile kuće? Kakva je bila u srednjem vijeku? I najbitnije pitanje, kada na Aseriji prestaje urbani život?
– Odgovoriti na sva ova pitanja trebat će godine istraživanja. Mi smo se odlučili za početak ukloniti raslinje koje se nalazi ispred groblja i uz bedeme na zapadnoj strani. To je ujedno i pozicija na kojoj su istraživali Austrijanci i osim pisanih podataka da se tu nalazi termalni kompleks i sačuvanih planova, na tom dijelu ništa nije bilo vidljivo, a niti razumljivo – zaključuje Timka Alihodžić.