Nova studija poboljšava razumijevanje izvora plazme, stanja sličnog plinu u kojemu se određeni dijelovi čestica ioniziraju i koriste, na primjer, za izradu ekrana s plazmom. Ovi novi rezultati istraživanja do kojih su došli fizičari na njemačkom Sveučilištu u Greifswaldu, Robert Wild i Lars Stollenwerk, objavljeni su u časopisu European Physical Journal D.
U određenim okolnostima, plazma teži formiranju duguljastih struktura sličnih minijaturnim munjama. Autori su posebno istraživali proboj napona kroz izolacijski materijal između struktura, a koji se može koristiti kao izvor plazme. Istraživali su prijelaz od duguljastih struktura, raspoređenih u pravilne šesterokute, do nepravilnih sustava, uzrokovanih smanjenjem vanjskog napona.
Kako bi analizirali prijenos radi pražnjenja naboja, Wild i Stollenwek su koristili dva pristupa. Kao prvo, upotrijebili su metodu koja se obično koristi u analizi načina na koji se stvari jednako odvijaju u različitim prostorima, a zove se Fourierova 2D transformacija. Tada su, po prvi put, koristili i alat inače upotrebljavan za analizu plazme vrlo finih i sitnih čestica, a to je funkcija trostruke korelacije. Taj pristup ima jednu prednost, a to je mogućnost uzimanja u obzir samo pozicije najbližih susjednih duguljastih struktura, a ne i njihovih oblika. Shodno tome, koristi se za procjenu vjerojatnosti nalaženja druge duguljaste strukture u odnosu na prvu.
Autori su promatrali glavnu točku u naponu nakon koje je počelo opadanje. Ta se informacija u konačnici može upotrijebiti kako bi se osigurala kvaliteta u primjeni, kao na primjer u radu ekrana s plazmom. To je moguće zbog toga što raspuštanje samoorganiziranih izboja u duguljaste strukture poboljšava homogeni karakter materije piše Znanost.com