Dok stručnjaci preporučuju stimuliranje stope nataliteta dajući roditeljima naknadu za svako rođeno dijete od 5.000 do 10.000 eura, neke dalmatinske gradove muče mnogo prozaičniji problemi. Naime, južni dio Dalmacije, između Splita i Dubrovnika, ima najveći broj trudnica, a najmanji broj rodilišta. Makarska, Imotski i Vrgorac po broju rođene djece po glavi stanovnika iznad su hrvatskog prosjeka, a po uvjetima za rađanje daleko ispod.
Makarska i Imotski – čuvari hrvatske vitalnosti
Hrvatska ima negativan vitalni indeks, koji čini broj živorođenih na 100 umrlih. Prošle godine nacionalni vitalni indeks je bio 80,7, budući da se 2011. u našoj zemlji se rodilo 41.197 djece, a umrlo je 51.019 osoba. Istodobno, vitalni indeks u Imotskom je iznosio 129,8 jer se u gradu rodilo 135 djece, a umrle su 104 osobe, a makarski vitalni indeks bio je 110,2, sa 140 rođenih i 127 umrlih. Stopa prirodnog prirasta u 2011. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,2 (-9.822 osobe). U 2011. u našoj zemlji zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za pet posto, tj. rođeno je 2.164 djece manje nego u 2010.
Ukratko to bi bio sažetak stanja u gradovima južnije od Splita, u kojima su u svibnju 2010.godine nakon što je zdravstvena inspekcija ministarstva izdala je Rješenje o zabrani obavljanja rodilišne djelatnosti, zatvorena rodilišta. Nakon zatvaranja rodilišta u Makarskoj i Imotskom, a u Vrgorcu još i ranije, većina žena na porod odlazi u Split, a dio u pograničnim gradovima Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo zdravlja zatvorilo je rodilišta zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i zdravstvenih radnika za obavljanje poroda u skladu sa suvremenim stavovima o porodništvu, odnosno nemogućnosti dovršenja poroda operacijskim putem kod mogućih komplikacija.
Kako se doznaje iz Ministarstva zdravlja, Mreža postelja u stacionarima domova zdravlja određena je Mrežom javne zdravstvene službe (Narodne novine 101/12) i u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije predvidjela je za Ispostavu Imotski šest postelja, a za Ispostavu Makarska šest postelja, dok za Ispostavu Vrgorac nisu predviđene postelje za rodilište.
No, od svibnja 2010, kada su zatvorena rodilišta u Makarskoj i Imotskom, do danas domovi zdravlja u navedenim gradovima nisu uspjeli stvoriti uvjete za njihova otvaranja. Dragomir Petric, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, rekao nam je kako je prvi i najvažniji razlog, nemogućnost, kako do sada, tako i u doglednoj budućnosti, osiguravanje trajne nazočnosti ginekologa u navedenim rodilištima.
Dalmacija, a posebno njena Zagora, nema dovoljan broj ginekologa, a sve dok ne budu ispunjeni svi uvjeti sukladno Pravilniku o uvjetima u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti u navedenim Ispostavama Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvo zdravlja ne može dati odobrenje za obavljanje djelatnosti rodilišta.
U nekoliko navrata rodilje iz Imotskog i Makarske rodile su u kolima hitne pomoći, putujući prema rodilištu u Splitu, a kako stvari stoje, tako će biti i ubuduće, bar za područje južnije od Splita, gdje je za ljubav potrebno troje: muškarac, žena i ginekolog.