Predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je u utorak da je presuda suda za ljudska prava u Strasbourgu o odgovornosti Slovenije za neisplaćene štedne uloge trojice državljana BiH pristrana najavivši da će Slovenija podnijeti žalbu.
‘Presudu još proučavam, ali je ona vrlo pristrana i na nju ćemo zasigurno podnijeti žalbu’, rekao je Gabrovec za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
Gabrovec je najavio da će glavni argument žalbe biti da ni Slovenija niti Ljubljanska banka nisu uzeli devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu pa zato nisu dužni niti vratiti novac štedišama.
‘Iz poslovnih knjiga podružnice LB u Sarajevu proizlazi da je je sav taj novac kod njih, i to u investicijama bosanskih poduzeća. Ta poduzeća pak nisu vratila kredite (podružnici Ljubljanske banke Sarajevo) jer je bio rat. Ali, to ne znači da je taj novac u Sloveniji’, rekao je Gabrovec, ustvrdivši da će veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u prosudbi o slovenskoj žalbi morati biti ‘vrlo temeljito’, jer, kako je naveo, prvostupanjska presuda predstavlja pojednostavljenje cijelog problema i jer je pristrana.
Današnja presuda Europskog suda za ljudska prava u korist štediša Ljubljanske banke i Invest banke iz BiH u njihovoj tužbi protiv Slovenije i Srbije ‘pogrešan je signal u pogrešno vrijeme’, naveo je u svom odvojenom mišljenju uz današnju presudu Boštjan M. Zupančič, slovenski sudac koji je sudjelovao u donošenju presude, prenose u utorak slovenski mediji.
Kako je objavila Slovenska televizija, Zupančič u svom mišljenju navodi da će presuda u korist BiH štediša, iako još nije pravomoćna, dati ‘politički dojam’ o tome tko je u sporu Hrvatske i Slovenije oko štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj u pravu, zbog čega Hrvatska možda neće konstruktivno sudjelovati u rješavanju tog pitanja.
Uz to, Zupančič navodi da su u sastavu sudaca koji su odlučivali u predmetu koji je danas dobio sudski epolog, no koji još nije konačan, sudjelovalo i pet sudaca iz država sljednica SFRJ (iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije), te da je riječ o kompleksnom pitanju koji se ne može riješiti presudom u sporu privatnih osoba i države nego samo pregovorima u kontekstu budućeg dogovora o sukcesiji, prenijeli su Zupančičevu ocjenu slovenski mediji.