Porez na imovinu koji se uvodi od 1. travnja sljedeće godine plaćat će se po stopi od dva posto, piše Novi list. Ta će se stopa obračunavati na vrijednost nekretnine, ali će država taj iznos naplaćivati samo za objekte koji nisu u funkciji, primjerice kuće i stanove u kojima nitko ne živi niti su ih vlasnici iznajmili ili na poslovne prostore koji zjape prazni.
To znači da bi porez na stan čiju vrijednost porezna uprava procijeni na sto tisuća eura, a kojem vlasnici ne žive niti ga iznajmljuju godišnje bio oko dvije tisuće eura, odnosno 15 tisuća kuna, saznaje Novi list.
Ako vlasnici žive u tom stanu, dobit će 90 posto popusta, odnosno plaćat će tek deset posto od spomenutog iznosa, što je na godišnjoj razini 200 eura, odnosno tisuću i pol kuna. To znači da će oni porez na imovinu plaćati po stopi od 0,2 posto od vrijednosti stana. Ako pak stan u kojem ne žive vlasnici odluče iznajmiti, na osnovnu stopu dobit će popust od 80 posto, odnosno plaćat će porez po stopi od 0,4 posto, što u slučaju ako je vrijednost nekretnine sto tisuća eura, znači godišnji porez od 400 eura ili tri tisuće kuna.
Porez na imovinu zamijenit će komunalnu naknadu koja se dosad plaćala ne po vrijednosti stana nego na osnovi broja kvadrata i ovisno o gradskoj zoni u kojoj se stan nalazi. Porez na imovinu, po svemu sudeći, građane će ipak koštati nešto više od komunalne naknade.
Ministar financija Slavko Linić poručio je danas da bi bogati građani koji u vlasništvu imaju nekoliko stanova ili poslovne prostore morali više pridonositi za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu i druge javne potrebe.
‘Tko je štedio i stekao pet stanova taj je bogat i on mora više pridonositi za javne potrebe koje danas iz svojih plaća podmiruju radnici’, kazao je Linić odgovarajući na konferenciji za novinare u Ministarstvu financija na pitanje kako komentira kritike po kojima bi uvođenje poreza na imovinu opteretilo vlasnike nekretnina
