Zakon o radu javno kritiziraju poslodavci, a u tišini ga krše najviše institucije države. Nalaz Državne revizije za 2011. godinu otkriva da su se odredbe Zakona o radu o broju dopuštenih prekovremenih sati kršile u samom vrhu vlasti: u Uredu Predsjednika, Uredu bivšeg predsjednika, Vladi RH, Saboru, Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu turizma. Vrijednim državnim djelatnicima obračunavali su se i isplaćivali i ti prekomjerni sati, što državnim inspektorima nije bilo sporno, no revizorima – jest.
Iako je Josipovićev ured dobio pozitivno mišljenje državnih revizora, upozoreni su na prekršaje Zakona o radu (ZOR), i to članka 45. prema kojemu prekovremeni rad zaposlenika ne smije trajati više od 180 sati godišnje ili 32 sata mjesečno. Ured ima 155 zaposlenih, a ukupno je za prekovremene u 2011. godini isplaćeno 826.261 kuna. Ne precizira se koliko je djelatnika i za koliko sati prekoračilo dozvoljeni maksimum, a iz Ureda su naveli da su ‘zbog povećanog opsega specifičnih poslova’ pojedini službenici i namještenici premašili zakonom dozvoljen broj prekovremenih sati, o čemu su izvijestili Državni inspektorat. S obzirom da inspektori nisu procijenili da je ugroženo zdravlje zaposlenika, na vrata Pantovčaka nisu niti zakucali. Tako su u Uredu Predsjednika zaključili da su poštivali ZOR, no državni revizori ostaju pri svom, tvrdeći da su u Uredu, bez obzira što su obavijestili inspektore, dužni poštivati odredbe zakona.
Baš kao i kod Josipovića, i u Vladinom uredu, u kojem je do 23. prosinca stolovala Jadranka Kosor, obilato su se naplaćivali nedopušteni prekovremeni sati. Uredi i službe Vlade RH zapošljavali su 487 zaposlenika, ukupno je za prekovremene isplaćeno 4,3 milijuna kuna, a za dio zaposlenika obračunato je više od 180 prekovremenih sati. U Vladi je napravljen detaljniji izvještaj revizije, pa smo doznali i tko je u 2011-oj radio predugo: savjetnici, zaposlenici autoservisa, prehrane, odjela protokola i odnosa s javnošću. Iz Vlade su o prekršaju također izvijestili inspektorat, objašnjavajući specifičnost tih poslova i potrebu za dostupnošću, radom blagdanima, danju i noću, te aktivna vikend dežurstva. Naveli su i da se zbog nedovoljnog broja zaposlenika nisu mogli koristiti preraspodjelom. No Državni revizori, vjerno tumačeći odredbe ZOR-a, ponovno konstatiraju da se zakon mora poštivati, a traje li prekovremeni rad dulje od četiri tjedna neprekidno, inspektori rada trebali bi zatražiti liječnički pregled i mišljenje jesu li nam zdravi Vladini zaposlenici.
Zanimljivo je da Državni inspektorat, koji je bio obaviješten o broju nedopuštenih prekovremenih sati, nije procijenio da je ugroženo zdravlje odnosno radna prava zaposlenika Predsjedničkog i Vladinog ureda, dok su u privatnom sektoru mnogo senzibilniji na pokušaj izrabljivanja. Lani je Novi list zabilježio priču riječkog projektanta Nebojše Buljana, koji je obavijestio inspektore da je zbog dobivanja atraktivnog posla premašio zakonski dozvoljen broj prekovremenih. Iako su zaposlenici na to pristali jer su bili ekstra plaćeni, tvrtku je posjetila inspektorica rada, najavivši im prijavu prekršajnom sudu. Zakon propisuje kaznu od 60.000 do 100.000 kuna za tvrtku, te između 6.000 i 10.000 kuna za odgovornu osobu, prekrši li se zakonski maksimum za prekovremeni rad.
I zaposlenicima Sabora, tijela koje donosi zakone, isplaćivani su nedozvoljeni prekovremeni sati. Ured Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa naveo je da je potreba za prekovremenim radom nastala ‘i zbog obrade podataka unesenih u novi obrazac imovinske kartice, propisan Zakonom o sprječavanju sukoba, te zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti.’ Izvijestili su inspektore koji su i ovdje procijenili da duljim radom službenika nije ugroženo njihovo zdravlje, pa su i Saboru smatrali da time nije prekršen ZOR. No Državni revizori i ovdje se ne slažu s kreativnim tumačenjem zakonskih odredbi.
Prekovremeno se, i to nedozvoljeno puno, radilo i u uredu bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, za što je jednoj djelatnici isplaćeno oko 34.000 kuna. Bivši je predsjednik o nedopuštenim prekovremenim izvijestio inspekciju Ministarstva uprave, napominjući da ‘ima zaposlenu jednu državnu službenicu od koje se, zbog specifičnosti poslova, zahtjeva cjelodnevna dostupnost, što neće ugroziti njezino zdravlje’. Vrijedna službenica rukovodi uredom, usklađuje protokolarne obveze, radi na poslovima sigurnosti, administrativnim i financijskim poslovima, te sudjeluje u službenim razgovorima, primanjima i radnim sastancima.
Pravi se rekorderi među korisnicima nedopuštenih prekovremenih kriju u Ministarstvu pravosuđa, kojim je do 23. prosinca upravljao Dražen Bošnjaković. Tamo su za prekovremene sate isplatili 3,5 milijuna kuna. Od ukupno 397 zaposlenika koji su radili prekovremeno, čak njih 117 prekoračilo je zakonski maksimum, a kod 53 zaposlenika zabilježeno je čak 300 prekovremenih sati na godišnjoj razini!
U Ministarstvu turizma isplaćeno je za prekovremene 787.000 kuna, a 14 rekordera zabilježilo je više od 250 prekovremenih sati rada. Na primjedbu revizora iz Ministarstva su odgovorili da su promjenom pravilnika spali na 83 zaposlenika umjesto planiranih 251, a zabrani zapošljavanja novih službenika, koju je donijela ista vlada, doskočili su angažirajući vanjske ljude preko ugovora o djelu ili isplatom prekovremenih. I Ministarstvu kulture revizori su naložili da prekovremene moraju obračunavati i isplaćivati sukladno ZOR-u, tamo su naime za 26 zaposlenika isplaćene zakonski nedozvoljeni prekovremeni sati, na što je utrošeno 581.404 kune.