Nezadovoljna dosadašnjim učinkom fondova za gospodarsku suradnju, Vlada je odlučila pooštriti pravila igre društvima koja upravljaju ozbiljnim investicijskim potencijalom u kojem dobrim dijelom sudjeluju i novci poreznih obveznika.
Predloženim izmjenama s tržišta, na prvi pogled, nestaje jedan fond – Honestas jer u roku od godine i pol od početka poslovanja nije zatražio konačnu odluku o ulaganju, no u tom fondu to demantiraju. Novim izmjenama zakonodavac je omogućio da jedno društvo upravlja s više fondova, što dosad nije bio slučaj.
Posebnu poruku tim investitorima Vlada šalje drukčijim obračunom naknada. One će se ubuduće vezati za ostvarena ulaganja u fondove tako što će društvo za cijelu drugu godinu poslovanja naplatiti godišnju naknadu od 1,6 posto na ukupno do tada uložena sredstva.
Istovremeno, taj iznos ne može biti manji od jedan posto veličine fonda za fondove čija imovina iznosi do 400 milijuna kuna. Za fondove s imovinom većom od 400 milijuna kuna naknada ne može biti manja od 0,75 posto imovine.
U trećoj, četvrtoj i petoj godini, naknada društvu za upravljanje iznosit će 1,6 posto ukupno investiranog novca, dok će se od šeste godine nadalje taj postotak obračunavati na ukupnu vrijednost ulaganja fonda. Izmjenom interne stope povrata, koja se spušta s osam na sedam posto, Vlada želi društvima dati veću mogućnost za izbor projekata koji će uspjeti ostvariti tolik povrat.
Pokaže li se investicija i profitabilnijom, a stopa povrata prijeđe sedam posto, društvo za upravljanje imat će pravo isplatiti naknadu od 20 posto ostvarenog prinosa za iznos veći od zakonskog minimuma.
Kako bi se dodatno stimuliralo ulaganje fondova, Vlada ukida ograničenje godišnjeg ulaganja od 20 posto po godini poslovanja, a društvima za upravljanje daje se mogućnost investiranja u iznosu od jedan posto vrijednosti pojedinog budućeg projekta.
U nedavnom usvojenom proračunu, Banski dvori predvidjeli su za fondove za gospodarsku suradnju iznos od 380 milijuna kuna za investicijske projekte u 2013. godini.
Dosad su FGS-ovi u sedam projekata uložili 250 milijuna kuna, pri čemu je najviše plasirano u bankarski sektor. U tome je najagilniji bio Alternative FGS, koji je dokapitalizirao Centar banku, a najavio je i ulazak u Vaba banku. po svemu sudeći fondovi će nastaviti u tom smjeru jer je ministar Financija Slavko Linić najavio projekt spajanja sedam malih banaka među kojima su Centar banka i Vaba banka.
Ulaganja FGS-ova u realni sektor bila su znatno skromnija. Nexus je investirao u Požgaj grupu, jednog od najvećih proizvođača parketa u Hrvatskoj, Podatkovni centar Križ te tvrtku Mare Coneceto koja se bavi nautičkim turizmom.
FGS Prosperus uložio je u zagrebački Vodoskok, tvrtku koja se bavi veleprodajom instalacijskih materijala za izgradnju infrastrukturnih objekata. Fond Questus kapital je plasirao u Fragariu, tvrtku koja proizvodi voće i povrće te Tvornicu tekstila Trgovišće.
Najmanji FGS, Honestus, koji je prikupio 155 milijuna kuna kapitala zasad nije uspio realizirati niti jednu investiciju pa društvu za upravljanje prijeti oduzimanje dozvole za rad. Menadžeri koji upravljaju Honestusom pojašnjavaju da se njihova planirana ulaganja u obnovljive izvore energije dosad nisu realizirala zbog stalnih izmjena regulative koja su usporavala projekte.