U povodu godine dana koalicijske Vlade (SDP-HNS-IDS-HSU) razgovarali smo s HNS-ovom prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić. Zadovoljna je suradnjom HNS-a i SDP-a, premda u javnosti njihovi odnosi ponekad izgledaju kao da se radi o opozicijskim strankama. Uvjerena je da će odlazak Radimira Čačića dobro nadomjestiti HNS energetičar Ivan Vrdoljak, a Čačićev povratak u Vladu nakon 22 mjeseca zatvora je moguć…
Što najveći uspjeh, što najveći propust koalicijske vlade u proteklih godinu dana?
Uspjehom smatram činjenicu da smo unutar ove godine odradili referendum, 20 ratifikacija, ispunili praktički sve obaveze, napravili reforme i promjene koje su bile potrebne da se opremimo za funkcioniranje unutar Europske unije i da u novu godinu ulazimo s još sedam ratifikacija od kojih je šest već u proceduri, samo jedna nije. Dobio se i jasan uvid u financijsku situaciju u kojoj jesmo. Pogledali smo istini u oči.
Najslabijom karakteristikom smatram slabu sposobnost da aktivno komuniciramo s javnošću, i da to što se događa na jasan način podijelimo s javnošću.
Kako to mislite?
Za pola stvari koje su se radile ljudi ne znaju. Primjerice za rezultate ‘Clean starta’ koji je proveden. Ljudi ne znaju što je pronađeno, kakva je razlika u tome kako se plaćao porez prije – po principu moji ne plaćaju, a ostali plaćaju – i kako se porez plaća danas.
Što mislite o porezu na nekretnine?
Mislim da to u ovom trenutku nije dobra ideja za Hrvatsku.
Zašto?
Zato što se uvodi još jedan porez. On bi djelovao na tržište nekretnina koje je već ionako osjetljivo. Taj bi porez usred mandata značio mijenjanje uvjeta poslovanja. Mislim da sada nije trenutak za takav porez, no to ne znači da jednom – kada Hrvatska bude konkurentna – to neće biti dobra ideja. Mi smo sada novi dečko u kvartu, moramo se afirmirati i imati komparativne prednosti pred zemljama u okruženju kako bi investitori došli baš nama.
Iz SDP-a poručuju da bi taj porez bio zamjena za komunalnu naknadu, da ne bi bio toliko opterećenje. Time je tema poreza na nekretnine postala primjer različitog razmišljanja unutar koalicije. Posljednji primjer nesuglasja je HNS-ovo priopćenje, nakon objave rejtinga Standard&Poor’s-a, u kojem Vladi poručujete da poduzme hitne mjere. Čini se da se HNS ponekad ponaša kao da je vanjski suradnik, a ne ravnopravan član Vlade?
Pa ne bih ja rekla baš tako. Mi smo dvije stranke u koaliciji i hvala bogu da imamo katkad različita mišljenja. To znači da smo živi, a ne konflikt niti strašne odnose u koaliciji. Znači da ljudi misle svojom glavom, da možda misle različito i da ćemo razgovarati. Ja bih voljela da imamo još širi prostor za razgovaranje.
Čini se da kada SDP istupa u javnost – istupa poprilično ujednačeno s onime što je izgovoreno na Vladi, dok se HNS priopćenjem na primjeru S&P-a ponio poput HDZ-a ili HSS-a koji nisu u Vladi.
I naše je mišljenje identično mišljenju Vlade.
A zašto je onda HNS upozoravao Vladu da treba poduzeti hitne mjere kada ste vi u Vladi? Šaljete poruku sami sebi?
Mi i u Vladi smatramo da treba poduzeti hitne mjere. Na tome inzistiramo od početka, apsolutno! O tim temama stalno razgovaramo a različite kritike dolaze i na razne teme u mom resoru. Ja ih razumijem kao normalne primjedbe i nastojim ubrzati svoj posao. Ne treba biti nikakve dileme ili zabune: HNS je član koalicije i HNS ima odgovornost čuvati koaliciju isto kao SDP, i na isti način će ju čuvati. Dakle, nema nikakve opasnosti da bi se bilo što Vladi dogodilo.
Pretresanje godišnjice Kukuriku vlade
Jeste li onda zadovoljni suradnjom SDP-a i HNS-a u zadnjih godinu dana?
Da, moram reći da mi surađujemo dobro. Svatko ima svoj posao, ima puno posla, a u mom resoru naročito. Ova koalicija funkcionira – normalno. Mi samo možda imamo stigmu od prve koalicije u povijesti Hrvatske koja je bila na vlasti od 2000. do 2003. godine a tada smo se svi još učili što to znači koalicija. Sama koalicija danas dobro funkcionira, unutar nje se normalno može raditi, ali mislim i da su pred ovom koalicijom puno veće poteškoće nego pred Račanovom.
Jeste li zadovoljni radom premijera? Je li ispunio vaša očekivanja?
Radimo svi skupa, svi smo u tom loncu i svi skupa ćemo uspjeti ili doživjeti neuspjeh. Nadam se da ćemo na kraju mandata biti zadovoljni sami sa sobom, ali to ne promatram tako da ocjenjujem jednu po jednu osobu u Vladi. On je nametnuo svoj autoritet, što je važno i bez toga se može funkcionirati, a na resornim ministrima je sada da obave svoj posao.
Možete li stupiti u kontakt s njime kad god poželite?
Mogu, apsolutno.
Kako je odlazak Radimira Čačića utjecao na odnose u Vladi, a kako na plan izlaska iz krize?
Sve što je do sada Vlada radila, i sve rezultate koje ima, rezultat su Vlade u kojoj je Čačić bio potpredsjednik i ministar gospodarstva. Tek sad počinje rad Vlade u novoj fazi. Ministar Ivan Vrdoljak, koji ga je zamijenio u Ministarstvu gospodarstva, drugi je profil osobe, ali mislim da će biti dobar ministar. Zapravo, već je dobar i to je u nekim stvarima pokazao.
U kojim?
U tome što je uspio dogovoriti model privatizacije Brodosplita s kojim smo se mučili i mučili… Operacionalizirao je suradnju s Katarom, definirao što točno treba učiniti na potencijalnom projektu LNG terminala. Čačić je taj projekt ponovno pokrenuo kad je bio u Kataru, ali sad to treba početi realizirati, a to je mukotrpan posao. On će se usredotočiti na energetiku, a to mu je i struka. Sigurno da je šteta što je Čačić morao otići iz Vlade, ali od ljudi treba očekivati da daju najbolje od sebe, a ne da pokušavaju biti netko drugi.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak jednom je prilikom rekao da se baš ne razumije u ekonomiju, ali da je zato dobar u energetici. Koje su kvalifikacije presudile da baš on zamijeni Čačića?
Baš ta – da je energetičar! Mi imamo tri glavna cilja u ovom mandatu: energetika, transport i korištenje EU fondova. To su naše tri žile kucavice i sve te tri stvari trebaju istovremeno brinuti o privatnom poduzetništvu. Ako država otvori prostor poduzetništvu, imamo šanse kakve nikad nismo imali do sada. Pogotovo s ulaskom u EU jer, kada netko razmišlja o investiranju u EU ili na Balkan, vjerujte mi da postoji velika mogućnost da će se odlučiti za EU.
Hoće li Čačić utjecati na politiku HNS-a iz zatvora gdje bi trebao služiti kaznu od 22 mjeseca zbog smrti dvije osobe u prometnoj nesreći koju je izazvao u Mađarskoj?
Ne.
Postoji li mogućnost da se nakon odsluženja kazne vrati u Vladu ili aktivnu politiku u HNS-u?
To ćemo vidjeti kad dođemo do tog trenutka. Vidjet ćemo što će on htjeti, što će se događati i što će postojati kao mogućnosti. Ta mogućnost svakako postoji.
Jesu li problemi Vlade s MOL-om i proces u slučaju Ina-Mol imali ikakvog utjecaja na odluku mađarskog pravosuđa da donese ovakvu presudu za Čačića?
Ja to ne mogu reći. Ne znam to…
Jeste li posumnjali u to?
Nije na meni da to govorim.
Vi ste, nakon Čačića, prva potpredsjednica Vlade, što ta titula točno donosi?
To je titula najvećeg koalicijskog partnera i donosi intenzivniju komunikaciju s premijerom. Daje mi mogućnost da aktivnije pratim točno ispunjavanje svih ciljeva da ne bi negdje nešto ‘zasmetalo’.
Bilo je nagađanja da ćete se vi kandidirati za gradonačelnicu na sljedećim lokalnim izborima, jeste li o tome razmišljali?
Razmišljala sam u onom smislu da bi, ako se na lokalnoj razini budu previše natezali i svađali pa se ne dogovore, to mogla biti opcija. Ipak, ovo što sad radim je moj prvi izbor. Za to imam interes, znanja, strast i motivaciju. Volim ovaj posao i mislim da će se na kraju mandata pokazati da ga mogu i uspješno raditi. No, u politici sam dugo i znam da nekad treba preuzeti uloge koje nisu baš moj osobni izbor. Na kraju su se u Zagrebu ipak dogovorili za koaliciju SDP i HNS.
U utorak je objavljena nepravomoćna presuda HNS-ovom dubrovačkom gradonačelniku Andri Vlahušiću za aferu Šipan za koju je dobio uvjetnu kaznu od godine dana. Imali ste i aferu Nanbudo u kojoj je bio osuđen Srećko Ferenčak no, Vrhovni sud je presudu poništio i suđenje kreće ispočetka. Ima tu još nekih HNS-ovaca, osim Čačića, koji su u posljednje dvije godine dobili presude. Ljudi zbrajaju presude HNS-ovcima. Kako to objašnjavate kao potpredsjednica stranke?
Ne znam zašto ih zbrajaju, dvije presude bi našli svugdje. Nema stranke u državi u kojoj nećete naći bar tri-četiri različitih slučaja uvjetnih, poništenih ili pravomoćnih presuda.
Što to znači za hrvatsku politiku?
Znači da se ipak polako raščišćavaju i dižu kriteriji. Za Ferenčaka je cijeli proces izgledao vrlo neobično, a kada je slučaj došao u konačnu fazu, pokazalo se da tu ipak postoji nekakav pravni pristup koji je rekao ‘ne’.
Da, ali suđenje kreće ispočetka.
Zato što nema drugog načina nego da krene ispočetka…
U svakom slučaju, građani gube povjerenje u politiku upravo zbog političara na sudovima, što nije slučaj samo u HNS-u.
Ne, ne mislim to. Zašto bi gubili povjerenje ako je čovjek pokazao da nije kriv za nešto za što je optužen?
Ne slažete se da građani gube povjerenje u političara koji se pojavi kao optuženik na sudu?
Ne, ne slažem se uopće. Kad se političari pojave na sudu to za građane mora značiti povjerenje u vlastite institucije. Kao i svaki drugi građanin, i svaki političar na bilo kojoj funkciji, pred sudom ima isti tretman. No, ako se sudovi koriste za političke progone ili prijetnje ljudima, onda nitko neće u njih imati povjerenje. Bilo bi vrlo opasno kad bi se vidjelo da se sudovi ne dotiču političara. Što je normalnije pravosuđe, to političari imaju više isti tretman kao i svi drugi.
Je li smijenjen Milan F. Živković, glavni savjetnik za medije ministrici kulture Andreji Zlatar Violić?
Ne znam, to nije moj posao, ali ono što je potpuno jasno je da vi, kad ste ministar, morate odgovarati za svoj resor Vladi i javnosti. Tu vam se nitko ne može penjati na glavu niti umjesto vas voditi politiku.
Zamjerili ste mu to što je u javnost istupio prije ministrice s idejom o drukčijem plaćanju HRT pretplate? (Prijedlog koji je izašao u javnosti odnosio se na transparentnije plaćanje pretplate koja bi bila ovisna o visini primanja u kućanstvu, a dio novca se u tom slučaju trebao izdvajati i za Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, op. M.B.)
Naravno!
Slažete li se načelno s tom idejom koju je iznio?
Koncept i medijsku strategiju će iznijeti ministrica, kad ju iznese razgovarat ćemo o njemu. A za ostalo, svaka čast svima, ali ne bih o tome.
Ako sam dobro shvatila, to je bio prijedlog da se na medijskoj sceni na kojoj prevladava tabloidno, ‘žuto’ novinarstvo pronađe prostor za medij koji bi bio financiran iz predloženog Fonda. Taj zamišljeni medij onda ne bio pod pritiskom krupnog kapitala i moglo bi se nesmetano raditi profesionalno novinarstvo?
Ne bih ja to tako pojednostavila. Ne može se odlučivati da će se ljudima koji imaju male mirovine i male plaće oduzimati novac. To je puno složenije pitanje o kojem treba puno ozbiljnije razgovarati. Ja razumijem različite polete, ali razumijem da kad imaš par tisuća kuna plaće ili penziju da je ti 60 kuna znači puno.
Poanta je bila da onaj tko ima manje i plati manje…
U svakom slučaju ne može se dogoditi da bilo tko iznosi koncept politike u jednom resoru osim ministrice. To ne postoji.
Što mislite o novinarstvu danas u Hrvatskoj?
Nije baš u tako dobroj situaciji, čini mi se.
Zašto to mislite? Možete navesti primjer?
Nije to tema kojom se bavim i ne mislim da je na meni da raspravljam o novinarstvu i medijima u Hrvatskoj.
Država kupuje zgradu u Bruxellesu vrijednu 87 milijuna eura. Je li to racionalno s obzirom na krizu?
Naravno da je racionalno. Druga opcija je plaćanje najamnine. Ili idemo u Europsku uniju ili ne idemo. Ako mislimo imati šanse uzeti 13,7 milijardi eura u sljedećih sedam godina, onda ćemo vjerojatno ići. U tom slučaju moramo negdje raditi i zato je Vlada donijela tu odluku. Što se mene tiče – meni ta zgrada ne treba za ministarstvo, već za zemlju.
Čini se da to – hoćemo li ići – trenutno najviše ovisi o Sloveniji?
Ne, to najviše ovisi o nama. A budući da ovisi o nama onda ćemo ići.
Što ćete poduzeti kako bi Slovenija ratificirala pristupni ugovor na vrijeme?
Sve ciljeve koje nam je Europska komisija odredila za punopravno članstvo ćemo ispuniti. Na vrijeme i s voljom.
To znači da bi rješenje za Ljubljansku banku moralo biti doneseno prije 1. srpnja 2013.
Da, mi smo predložili da dvojica financijskih stručnjaka rade na tom pitanju i oni su se već konceptualno složili oko osnovnih elemenata. Sada treba definirati detalje i operacionalizirati rješenje. Kada se dogovore, predložit će vladama Hrvatske i Slovenije svoje rješenje, a mi ćemo onda odlučiti je li to prihvatljivo. Bit će sigurno nekakvi kompromisi i neće biti idealno rješenje niti za jednu stranu, ali mi smo spremni na kompromise.
U posljednje vrijeme imamo dosta zategnute diplomatske odnose sa Srbijom. Predsjednici i premijeri se nisu sastali, no vi ste se vidjeli sa srbijanskim ministrom Ivanom Mrkićem s kojim ste se dogovarali za službeni sastanak. Jeste li se dogovorili za datum?
Nemam datum, ali velika je vjerojatnost da će već u siječnju biti susret.
Što očekujete od odnosa sa Srbijom u 2013. godini?
Mi smo već počeli raditi, susjedne smo zemlje, moramo surađivati i rješavati teme koje su važne za normalan život ljudi s jedne i druge strane granice. Neke teme nisu riješene od rata, a neke nove teme vezane su za ekonomska i europska pitanja. Rješavat ćemo ih od lakših prema težima. Bez obzira na razlike u stavovima, obje zemlje imaju interes za suradnju. Počinjemo od razine ministara vanjskih poslova pa ćemo doći do razine premijera ili predsjednika.