Nedavno istraživanje Eurobarometra na uzorku zemalja EU pokazalo je da hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane kadrove imaju vrlo visoka očekivanja – čak 81 posto izjasnilo se da je završen petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih visokoobrazovanih zaposlenika. Iznenađujuće je, međutim da poslodavci u EU koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake trebaju tek 35 posto magistara i čak 55 posto prvostupnika.
Iz ovoga bi se moglo zaključiti da će teško Europa uhvatiti priključak s nama jednom kada/ako im dođemo (uvjetno „Hvala!“ susjedima Slovencima)…
Ekipi iz Algebre rezultati su se učinili pomalo nevjerojatnim, pa su i sami proveli istraživanje krajem prosinca i početkom siječnja o regrutaciji, napredovanju i plaćama informatičkih na uzorku ponajvećih poslodavaca koji zapošljavaju visokoobrazovane IT stručnjake. Analiza je pokazala kako IT poslodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre.
Primjerice, na razini “junior” informatičkog stručnjaka (softverski developer, sistemski inženjer, mrežni administrator, administratora baza podataka i sl.), 43 posto poslodavaca očekuje od kandidata prvostupničku diplomu.
Za “senior” poziciju poput specijalista za sigurnost, konzultanta za softverski razvoj ili softverskog arhitekta 57 posto ispitanih zahtijeva magistarsku titulu sa stručnog ili sveučilišnog studija. Ona se, uz postotak od 62 odnosno 68 posto, očekuje i za pozicije poput voditelja tima ili voditelja odjela. Interesantno je da se za razine direktora (Chief Information Officer – CIO, ili direktor IT tvrtke) očekuje u 22% slučajeva i dodatno poslijediplomsko obrazovanje.
Za napredovanje u hijerarhiji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova ili odjela neophodna je diploma 5-godišnjeg studija, dok je za zapošljavanje na radnim mjestima softverskih developera, sistemskih inženjera ili npr. mrežnih administratora najpoželjnija prvostupnička diploma.
Zanimljivo je i da su poslodavci višu ocjenu za praktična znanja dodijelili prvostupnicima visokih škola i veleučilišta, nego prvostupnicima koji dolaze s fakulteta i sveučilišta.
U istraživanju Algebre, 84 posto ispitanih poslodavaca reklo je kako raspoznaje jasnu razliku između stručnih i sveučilišnih studija. Praktična znanja i vještine prvostupnika su ocijenili višom ocjenom u slučaju stručnih studija u odnosu na sveučilišne studije: prosječna ocjena je 3,00 u slučaju stručnih studija, odnosno 2,70 u slučaju sveučilišnih. Ocjene 4 i 5 stručnim studijima ukupno je dodijelilo 32 posto ispitanih, za razliku od samo 17 posto u slučaju sveučilišnih studija – gotovo dvostruko manje.