Nakon promocije prosinačkog biltena sudske prakse Općinskog suda u Zadru, Josip Burčul, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kukljica, izlagao je o razlikama između novela Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. i aktualnog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. godine.
– Postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada pojednostavio se, a ispravljen je i nedostatak zakonskih propisa prvenstveno kod nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru gdje prostorno planskom dokumentacijom općine ili grada nije određena katnost građevina koje se nalaze u izvan građevinskom području, naglasio je Burčul.
Kako je dodao, novom novelom Zakona može se ozakoniti svaka građevina koja je vidljiva na digitalnoj ortofotokarti u mjerilu 1:5000 koja je izgrađena na dan 21. lipnja 2011. godine od strane Državne geodetske uprave ili je građevina evidentirana na drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu nadležno tijelo za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje, što se prvenstveno odnosi na građevine sagrađene prije 15. veljače 1968. godine.
– Građevina na kojoj su izvedeni najmanje grubi građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima, gredama ili stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova najmanje jedne etaže a koji su radovi izvršeni prije 21. lipnja 2011. g. podliježu ozakonjenju temeljem Zakona iz 2012. godine. Napominjem kako građevina do tog datuma ima izvedene temelje sa zidovima, a nema stropa, tzv. ploča, ne smatra se nezakonito izgrađenom zgradom niti se ista može ozakoniti sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rekao je Burčul. Također je ukazao kako se u praksi se pokazao problem s izrađenim ortofotokartama jer se pojedine građevine ne vide, odnosno prekrivene su šumskim drvećem jer je snimak područja izrađen u vrijeme listanja drveća.
Skrenuo je pozornost na mišljenje ministarstva prostornog uređenja i gradnje „koje je proizišlo ovih dana a koje rješava problematiku nadogradnje ili gradnje nezakonito izgrađenih građevina koje su građene nakon 21. lipnja 2011.“
– Dosadašnje mišljenje nadležnog ministarstva bilo je da se sve ono što je investitor izgradio ili nadogradio bez akta kojim se odobrava gradnja nakon 21. lipnja 2011. godine mora ukloniti iz prostora rješenjem građevinske inspekcije. Kako se u praksi pokazalo da je broj takvih objekata popriličan, ministarstvo je omogućilo ozakonjenje tih građevina ali ne temeljem odredbi Zakona o postupanju nezakonito izgrađenih zgrada iz 2012. godine, već se takvi objekti moraju ozakoniti u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, pojasnio je Burčul.
Postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke i predaje nadležnom upravnom tijelo do 30. lipnja 2013. godine, odnosno za one građevine koje su prethodno imale izvršno Rješenje građevinske inspekcije o uklanjanju građevina iz prostora, čiji je rok za podnošenje bio 31. prosinca 2012.
Burčul je istaknuo da se rješenje o izvedenom stanju ne može donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojem je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja.
– Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju za zgradu prekida se do okončanja sudskog spora. Stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka. Nadalje, ukoliko je nezakonito izgrađena zgrada u suvlasništvu više osoba i ukoliko se jedan suvlasnik protivi legalizaciji, ista građevina će se ozakoniti jer protivljenje jednog od suvlasnika nije nikakva zapreka za legalizaciju zgrade kao ni plaćanje doprinosa na izdano rješenje, kazao je Burčul.
Prema njegovim riječima, katastarski ured evidentira završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio, u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio, doneseno rješenje o izvedenom stanju. Nezavršena zgrada, odnosno njezin nezavršeni dio, evidentira se nakon što se završi.
Burčul je naznačio da nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta.
Investitor plaća tri naknade po m3 građevine. Kazna za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se po m3 građevine (min. obujam – 300 m, max. 7000 m) od 4 do 75 kuna. Naknada se izračunava se tako da se obujam zgrade množi s koeficijentom namjene i koeficijentom lokacije. Koeficijent namjene iznosi od 0.30 do 1 kunu, dok je koeficijent lokacije od 1 do 7 kuna.
Komunalni doprinos propisan je odlukom predstavničkog tijela jedinice na čijem području se nalazi nezakonita građevina i ne može biti veći od 138 kuna po m3. Treća naknada koju investitor plaća je – vodni doprinos.