GONG, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija, Pravo na grad i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) danas su od Vlade RH zatražili da zaustavi proces donošenja prijedloga zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, a ako se taj zakon ipak donese, najavili su pokretanje postupka za ocjenu njegove ustavnosti.
‘Tražimo od Vlade RH da u cijelosti odbaci taj zakon. Jedan od najproblematičnijih dijelova tog zakona jest zapravo omogućavanje privatizacije javnih dobara, šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, vodnoga gospodarstva, javnih cesta ako je to dio nekoga strateškog projekta’, istaknuo je predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić na konferenciji za novinare u prostorijama Udruženja hrvatskih arhitekata.
Vrlo problematičnim ocijenio je što o proglašenju nekog projekta strateškim odlučuje povjerenstvo, a njegovi su članovi zapravo članovi vlade, ona ih bira.
‘O svemu odlučuje vlada i tu je isključen Sabor. Iz tog procesa isključeni su i građani, tako da taj zakon zapravo ugrožava ustavni poredak s obzirom na to da se jasno u članku dva Ustava kaže da Hrvatski sabor ili narod neposredno odlučuju o očuvanju prirodnoga i kulturnog bogatstva i njegovu korištenju’, rekao je Ivčić.
‘Ako se zakon donese, pokrenut ćemo postupak za ocjenu ustavnosti, jednako kao što je i zakon o igralištima za golf bio donesen, a nakon toga smo imali vrlo intenzivnu kampanju. Ako se to dogodi i s ovim zakonom o golfu na N-tu, što je ovaj zakon o strateškim investicijama, zapravo ćemo napraviti nešto slično, samo puno jače i sa širom koalicijom. Jednostavno nećemo prestati s kampanjom dok zakon ne bude ukinut’, istaknuo je Ivčić.
Teodor Celakoski iz Prava na grad rekao je kako nam nova vlast – kada su mislili da nije moguće ići dublje i gore nego što je to činila HDZ-ova vlast s donošenjem Zakona o golfu – govori da je to dno moguće probiti, i to drastično.
Marina Škrabalo iz GONG-a ocijenila je kako taj prijedlog zakona ‘istodobno čini diverziju u javnim dobrima, u kulturnim dobrima’, a prijedlog zakona Ministarstvo gospodarstva ponudilo je na ‘vrlo kozmetičku, skraćenu javnu raspravu’. Dodala je kako još nije poznato kako su na njega reagirala druga tijela državne uprave te ih je pozvala, a posebice Ured za zakonodavstvo, da se o njemu očituju.
‘U sadržaju zakona njegova glavna poluga moći je propisivanje da za velike investitore ne vrijede procedure i rokovi koji vrijede za sve druge poduzetnike, građane, institucije time što je propisano da je deset dana brozopotezno, helikopterski dovoljno da se donese mišljenje bilo kojeg tijela u postupku lansiranja strateških investicija’, ocijenila je i dodala da se time šalje poruka svim državnim službenicima, stručnjacima, zavodima i profesijama da svi njihovi rokovi i sav rad ne vrijede ništa.
Saša Šegrt iz Transparency Internationala Hrvatske rekla je kako je u zakonu – kad je riječ o korupciji – najveća opasnost ‘golem prostor za diskrecijsko donošenje odluka i nepostojanje mehanizama kontrole’.
Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak ocijenio je da je ta tema ‘uistinu tema na život i smrt Hrvatske’.
‘Zakona s ovako potencijalno devastirajućim učinkom na prirodu i okoliš te na kulturnu baštinu i na socijalnu i poduzetničku sliku Hrvatske uistinu nikad nije bilo’, ocijenio je Hrabak.
Vladimir Cvijanović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta istaknuo je da zakon – kad je riječ o investicijama – potiče špekulaciju jer se nigdje u njemu ‘ne eksplicira da potencijalni investitor’ mora imati bankovno jamstvo za projekt.