Dok su prošle godine blagdansku rubriku crne kronike punili požari u industrijskim pogonima, prometne nesreće i eksperimentiranje s petardama ovogodišnji blagdanski rezime ‘crne’ daleko je gori. Od 20. prosinca prošle godine do danas, dakle u niti 20 dana u Hrvatskoj je ubijeno čak devet osoba!
Crni niza predblagdanskih zločina započeo je u Preradovićevoj ulici u centru Zagreba gdje je 28-godišnjak ubio svojeg oca. 22. prosinca u 62-godišnjak je ubio suprugu, teško ranio njezinu majku, potom izvršio samoubojstvo. Samo dan kasnije u Belišću dvostruko ubojstvo: muškarac je u krvavom pohodu ubio brata i sestru svoje bivše supruge. Dan iza Božića na području Gospića je ubijen muškarac.
Zločin koji je šokirao Hrvatsku dogodio se tijekom poslijepodneva na Staru godinu u Međimurju. 25-godišnjak je zbog razmirica sa suprugom objesio dvogodišnjeg sinčića a potom i sebe. 31. prosinca sjekirom je ubijen i 38-godišnjak a za ubojstvo se sumnjiči njegov stariji brat.
Na novogodišnje jutro u Zagrebu je pak nožem ubijen 31-godišnji Vedran Tomas. Njega je života lišio brat blizanac Miroslav, navodno zbog ljubavnog trokuta.
Pet dana kasnije, zločin u Osijeku. Odvjetnika Luju Medvidovića u njegovom je uredu izboo bivši klijent, koji je bio tri mjeseca u bijegu iz psihijatrijske bolnice. Istoga je dana u svojoj kući u Vrbovcu pronađena ubijena 90-godišnja starica. Ovim zločinom završavamo crni niz.
O čemu je dakle riječ?
Doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, specijalist psihijatar u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Vrapče kaže kako ne bi povezivao velik broj zločina koji su se ove godine dogodili u božićno i novogodišnje vrijeme i poznatu blagdansku depresiju.
No, blagdani su vrijeme kada se ljudi pojačano druže, raduju i vesele mogu imati utjecaja na osobe koje nisu u poziciji se tako ponašati i koji su za to zakinuti. To su osobe koje su same, bolesne, ostavljene te one mogu te blagdane teže doživjeti nego netko običan dan’, pojašnjava Mimica.
Takvi dani utječu na njihovo raspoloženje no nije riječ samo o blagdanima već i o običnim vikendima. ‘Obični vikendi mogu pogoršati stanja osjetljivih osoba jer nisu u kontaktu s radnom sredinom, ostaju u svoja četiri zida, rade bilancu svog života’, dodaje. To do dovodi do negativnog raspoloženja i nepromišljenih radnji. Tada se, pojašnjava psihijatar, traži utjeha u alkoholu, koji momentalno doista smanjuje osjećaj tjeskobe a također i ohrabruje .
‘Posredno takvo ponašanje pod utjecajem alkohola i lošeg raspoloženja može dovesti do neadaptiranog ponašanja’, zaključuje Mimica i poručuje kako je u Hrvatskoj problem i velika dostupnost oružja.
Krizmanić: To su psihički bolesnici
Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako je većina počinitelja ovih teških ubojstava pati od neke vrste psihičkih poremećaja. ‘Nije normalno da iz ljubomore netko nekoga zakolje, to su psihički nestabilni ljudi i treba ih zatvoriti u institucije’, pojašnjava.
Kaže kako su kod nas psihički poremećaju i dalje tabu tema. Službe za mentalno zdravlje ne mogu doći do svake poremećene osobe ako ih obitelj ne prijavi. A obitelj se srami, šute o tome. ‘Mi bi više morali širiti propagandu da je mentalno zdravlje jednako važno čuvati kao i fizičko’, poručila je Krizmanić.