‘Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, tako u životu najčešće nema bogatog strica koji će pokriti naša nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke. Naučite se ponašati u okviru mogućeg’, poručuje Predrag Bejaković u vodiču za sprečavanje prezaduženosti Instituta za javne financije povodom najave ministra financija Linića o drastičnom smanjivanju dozvoljenog minusa na tekućim računima građana.
Naime, ministar financija Slavko Linić objavio je jučer na Facebooku Vlade audio izjavu u kojoj objašnjava da će svatko tko je u minusu na tekućem računu više od jedne plaće imati godinu dana da riješi problem. Drugo, minus će biti pokriven potrošačkim kreditom po kamati tri posto manjoj od sadašnje. ‘Sve što činim je u zaštitu građana’, rekao je Linić.
Prema analizi Instituta za javne financije među njima su dvije skupine dužnika: aktivni koji su zbog svoje nepromišljenosti uzeli preveliki broj kredita i pasivni koji su se zadužili zbog neke nesreće, bolesti ili nepredviđene situacije kao što je ostanak bez posla.
Prema procjenama iz bankarskih krugova, Linićeva mjera pogodila bi čak milijun Hrvata koji su trenutno u dopuštenom minusu više od svoje jedne mjesečne plaće, piše Jutarnji list.
Što možete učiniti ako ste jedan od milijun građana u prekomjernom minusu na tekućem računu?
1. Priznajte da imate teškoća u vraćanju svog duga
Skupljanje neplaćenih računa i bacanje obavijesti banke o prekoračenju minusa neće riješiti dug, nego samo pogoršati stanje.
2. Procijenite svoju sadašnju financijsku situaciju
Napravite popis dugova. Navedite kome dugujete, kamatnu stopu i iznos koji sada vraćate, ako uopće vraćate. Time ćete dobiti jasnu sliku financijskog položaja.
3. Napravite prioritete među svojim dugovima
Odlučite što plaćati prvo, a što odgoditi. Dobro je prvo riješiti zaduženja s većom kamatom. Rješavanjem skupih zaduženja dugoročno ćete uštedjeti i pojačati motivaciju za izlazak iz duga.
4. Napravite ostvarivi plan svojih mjesečnih rashoda
Napravite popis svih nužnih rashoda (hrane, stanarine, rashoda za plin i slično) i rashoda koji to nisu (izlazak u kino, jelo i piće izvan kuće). Rashodi koji nisu nužni mogu se ukinuti ili značajno smanjiti sve dok ne riješite nastale poteškoće. Čak i u nužnim rashodima postoji mogućnost značajne uštede.
Od svojih mjesečnih prihoda (koje nemojte precjenjivati) odbijte nužne rashode (koje nemojte podcjenjivati) i iznos – bez obzira na to koliko malen bio – koji ostaje može poslužiti za početak otplate duga.
5. Recite odlučno NE bilo kojoj vrsti novog zaduženja
Ako ste u dugovima do grla, još jedan novi dug neće nimalo poboljšati stanje, nego onemogućiti izlazak iz prezaduženosti. Jednom zauvijek prestanite s praksom stvaranja novog duga.
6. Razgovarajte sa svojim vjerovnicima
Korisno je obavijestiti svoje vjerovnike o financijskim teškoćama. Većina će vjerojatno pristati na kraće odgađanje vraćanja duga jer tako ipak osiguravaju naplatu.
7. Potražite pomoć stručne osobe
Ako i dalje ne uspijevate upravljati svojim dugom, potražite pomoć stručne osobe i sudjelujte u odgovarajućim programima. Hrvatska udruga banaka ima program ‘Upravljanje osobnim financijama’ koji se provodi na razini cijele Hrvatske.