U kampanji Referendumski ustanak do danas je skupljeno oko 150 tisuća potpisa za svako od četiri pitanja, procijenio je danas voditelj organizacijskog odbora Zoran Mihajlović. U 50 gradova potpisi se prikupljaju na ulicama i trgovima do 27. veljače, a Mihajlović vjeruje da već sadašnji broj potpisa garantira raspisivanje referenduma.
‘Sve je više potpisa, pa ih ne stignemo sve obraditi i prebrojiti, ali procjenjujemo da smo po pitanju prikupili oko 150 tisuća potpisa. Dakle, ukupno oko 600 tisuća’, kaže Mihajlović.
Najavio je predaju peticije predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki za 7. ožujka, kada organizatori kampanje ispred Odbora birača i Aktivističkog servisa, predstavnicima države planiraju predati sve prikupljene potpise. Hrvatskom saboru, dodaje Mihajlović, još se nisu najavili, ali učinit će to narednih nekoliko dana, kada detaljno utvrde broj potpisa i druge detalje peticije.
Mihajlović kaže da time kampanja ne završava jer su aktivisti osmislili još dva referendumska pitanja. Žele pokrenuti peticiju za referendum o arbitražnom sporu Hrvatske i Slovenije oko graničnog spora i izbornom pragu. ‘U Savudrijskoj vali ne postoji spor i Hrvatska nema potrebe tamo riskirati. A drugim pitanjem tražit ćemo ukidanje izbornog praga jer se njegovim nametanjem dio građana stavlja u neravnopravan položaj prema drugim, male političke opcije prema velikima’, najavio je Mihajlović.
Politolog Anđelko Milardović smatra da se širenje ove akcije i značajan odaziv građana ne događa slučajno. Treba ga gledati kao odgovor na stanje demokracije u zemlji i njene promjene.
‘Ove akcije mogu se sagledavati u kontekstu krize predstavničkog modela demokracije i kao pokušaj dopunjavanja te demokracije referendumskom metodom. Referendumi nisu u funkciji slabljenja, nego jačanja demokracije. Modelski, to je primjena kombiniranih modela predstavničke i izravne demokracije. Ovaj pokušaj gledam kao ideju jačanja i širenja političke participacije građana. Demokracija u proširenoj definiciji ne temelji se samo na izboru, nego i na participaciji, onda je ovo možda na tragu proširenja participacije građana’, komentirao je Milardović tportalu.
Upozorava da nezadovoljstvo proizlazi iz nepovjerenja u vlast jer javnost osjeća da se političari bave vlastitim, a ne interesima i problemima građana.
‘Svake četiri godine na izborima, dakle u jednokratnoj participaciji, većina bira manjinu da njome vlada. Između tih izbora teče nekakav svakodnevni život, koji nosi određene probleme, a o tim problemima politička reprezentacija ne očituje se u interesu građana’, ocijenio je Milardović.