Neradni je petak jedna od ovogodišnjih ciljanih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce, koja bi trebala rezultirati zadržavanjem radnika u trenucima kad nema posla. Neki su poslodavci već krenuli u pregovore s HZZ-om, drugi smatraju da im takvo što neće pomoći u zadržavanju radnih mjesta.
Naime, od 444 milijuna kuna koliko se ove godine izdvaja za mjere za poticanje zapošljavanja, za potpore poslodavcima namijenjeno je čak 100 milijuna kuna. Osim neradnog petka, za koji se po radniku može dobiti maksimalno iznos minimalne plaće, odnosno 2.244 kn mjesečno, paket mjera uključuje i sufinanciranje doprinosa za mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima cijelu godinu (tzv. stalni sezonac) i ostanak u zaposlenosti, koji predstavlja sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca.
Iako Vlada ozbiljno planira tim mjereama spriječiti brzorastuće pokazatelje nezaposlenosti, interes poslodavaca zasad je izostao, piše Poslovni dnevnik. Tako su iz solinskog AD Plastika i Lipikglasa potvrdili da pregovaraju s HZZ-om oko uvođenja “neradnog petka, no realizacija još nije dogovorena. “Ako tako budemo mogli kompenzirati manjak posla, to ćemo sigurno iskoristiti”, kazao je Danijel Zadjelović iz Lipikglasa za list.
Lani su ovu potporu koristili i u splitskom Cemexu i u Pastoru, te tako nisu morali otpustiti zaposlene. Tvrtka Munja je pak još 2009. godine uvela neradni petak, ali ne kroz potpore HZZ-a već kao vlastitu mjeru, ali predsjednik Uprave Ivan Miloloža kaže da ona nije imala nikakva učinka. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pak smatraju da bi se država, kako bi potaknula zapošljavanje, trebala najprije usmjeriti na uklanjanje niza zapreka s kojima se suočavaju poduzetnici u svojem poslovanju. “Problemi su kašnjenja u plaćanju, previsoko opterećenje raznim nametima, administrativne barijere, pristup kapitalu i financijama”, ističu u HUP-u spominjući i zastarjeli Zakon o radu.
