Neki od najpoznatijih znanstvenika za pretilost udružili su snage da bi razotkrili neke od najvećih mitova po pitanju mršavljenja i dijeta.
U rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu New England Journal of Medicine znanstvenici ističu da ne žele da se ljudi prestanu truditi mršavjeti, no jednostavno žele rasvijetliti neke zablude. Osim toga, žele da ljudi nauče kako pravilno i efikasnije mršavjeti, piše today.com.
‘Svatko pokušava učiniti nešto po tom pitanju, no ukoliko ljudi slijede pogrešne savjete i režime, nedvojbeno mogu gubiti vrijeme i novac, a ne postići željene rezultate’, kaže David Allison sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu.
Skupina znanstvenika pročešljala je članke na internetu, knjige i državne znanstvene preporuke izdvojivši sedam tvrdnji u koje se vjerovalo i za koje sada kažu da nisu istinite ni točne, a vrlo često su i nelogične, iako su ih potvrdili drugi stručnjaci.
1. Male i sustavne promjene u energetskom unosu ili potrošnji uzrokovat će dugoročnu promjenu težine. Prema riječima znanstvenika, to ne samo da nije točno, već je i nelogično.
2. Postavljanje realnih ciljeva po pitanju mršavljenja vrlo je važno, jer inače će se pojaviti frustracija koja će kočiti gubitak kilograma. No ciljevi su ponekad vrlo skromni i preniski, kažu znanstvenici.
3. Velik i brz gubitak težine povezan je s lošijim dugoročnim ishodima mršavljenja.
4. Vrlo je važno procijeniti stupanj promjene ili spremnost pojedinca na mršavljenje da bi se adekvatno moglo pomoći pacijentu. No znanstvenici u spomenutom istraživanju tvrde da se ljudi često prijavljuju u programe mršavljenja, no zapravo nisu spremni na gubitak kilograma.
5. Satovi tjelesnog odgoja u školama, u svom sadašnjem obliku, imaju važnu ulogu u smanjenju ili sprečavanju dječje pretilosti. Znanstvenici tvrde da tjelesni odgoj zapravo ima vrlo malu ulogu po pitanju pretilosti u djece.
6. Dojenje smanjuje šanse za pretilost. U ovome istraživanju znanstvenici tvrde da je vrlo mala korelacija između ta dva segmenta.
7. Seksom se može sagorjeti od 100 do 300 kalorija.
Niti jedna od ovih sedam stavki u istraživanju objavljenom u časopisu New England Journal of Medicine nije se pokazala istinitom. David Allison sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu kaže da mjerenje količine kalorija koje ljudi sagorijevaju fizičkim aktivnostima, uključujući seks, nije nimalo jednostavno.
‘Morate oformiti grupu volontera čiju biste potrošnju kalorija mjerili upravo za vrijeme seksa. Trebalo bi mjeriti sav kisik koji koriste za vrijeme seksa. I ukoliko biste i napravili takav pokus, pitanje koje se postavlja je kako bi spoznaja da ih se snima i promatra utjecala na njihovu izvedbu seksa.’
Samo se jedna studija o seksu i kalorijama, prema riječima znanstvenika, pokazala točnom. Naime, studija iz 1984. godine provedena nad deset ljudi pokazala je da je prosječno trajanje seksa šest minuta, a osoba u svojim ranim tridesetima za vrijeme seksualnog odnosa može potrošiti oko 21 kaloriju.
Prvi mit koji je grupa znanstvenika raskrinkala, onaj povezan s knjigama o dijetama i člancima na tu temu, onaj je koji tvrdi da će se svakoga dana pomalo izgubljeni kilogrami dodati kilogramima izgubljenima tijekom godina. Prema riječima grupe znanstvenika, takva tvrdnja uopće nije u skladu sa zakonima fizike i biologije.
Mit koji jako dugo vlada je taj da ukoliko pojedinac dnevno potroši 100 kalorija više, on ili ona će svakih 35 dana smršavjeti pola kilograma. Ta ideja, koju znanstvenici nazivaju mitom od 3500 kalorija, tvrdi da sagorijevanje 3500 kalorija svaki put topi pola kilograma. Prema tome, u razdoblju od pet godina ta osoba bi trebala izgubiti 22,5 kilograma, no istina je, prema riječima znanstvenika, da tijekom tog razdoblja osoba može smršavjeti 4,5 kilograma.
‘Ono što se ne uzima u obzir je činjenica da se mršavljenjem tijelo smanjuje i potrebno je manje energije za njegovo pokretanje. No to ne znači da vježbanje neće pomoći da smršavite. Vježbanje bi svakako trebalo prakticirati, jer čak i ako ne smršavite, unaprijedit ćete svoje zdravlje’, kaže David Allison.
Osim raskrinkanih sedam mitova, znanstvenici su izdvojili i šest pretpostavki za koje nisu uspjeli dokazati ni da su točne ni da su netočne.
Jedna od tih pretpostavki je ideja da doručak pomaže u mršavljenju. Druga pretpostavka je da djeca u vrlo ranoj dobi razvijaju prehrambene navike, a treća se odnosi na mišljenje da će konzumiranje veće količine povrća i voća pomoći u sagorijevanju kalorija i skidanju kilograma. Četvrta govori o tome da grickanje i česti zalogajčići povećavaju šanse za debljanje, dok peta tvrdi da jo-jo dijeta može biti opasna po zdravlje, a šesta teza se odnosi na to da užurbani način života pomaže u raširenosti pretilosti.