Želja svakog vinogradara je da ima odlično vino. Ako to vino postane šampion tada je užitak potpun. Na ovogodišnjoj 16. degustaciji vina Sjeverne Dalmacije Vinkovo 2013. održanoj u Stankovcima šampion u kategoriji crnih otvorenih vina je vino Perislava Zrilića iz Zadra.
Iako Perislav živi i radi u Zadru, direktor je zadarskog Poduzetničkog inkubatora, voli reći da je njegovo vino iz Benkovca gdje se nalazi vinograd i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ne samo da je u Benkovcu vinograd, već je u sastavu vinograda kamena kuća u ravnokotarskom stilu, boćalište i sve ono što je potrebno da se može guštati u svakom slobodnom trenutku nakon napornog posla u vinogradu.
Subota je dan kao stvoren za provesti na otvorenom. Prohladno, ali ugodno vrijeme ne samo za kopanje puževa nego i obavljanje poljoprivrednih radova. Iako je tlo puno vode pa je vlaga visoka, a blato se lijepi za cipele poljodjelci ne miruju. Počela je rezidba vinove loze. Tradicionalno je da se u Dalmaciji rezidba obavlja odmah nakon blagdana svetog Vinka. Kasnije će trebati rezati masline, a dolaze na red i drugi poljoprivredni radovi.
Imanje na ulasku u Benkovac
Kao i većina vinogradara Perislava smo zatekli u poslu rezidbe vinograda.
– Dok je bilo loše vrijeme obavljao sam neke preinake u konobi, ali danas ne mogu odoljeti prvom suncu i porezati ću dio vinograda, kaže naš domaćin.
Vinograd Perislava Zrilića smješten u samom ulasku u Benkovac nasuprot vojarne, a posađen je 1997. godine. Tu je prije Domovinskog rata bio također vinograd koji je propao što zbog rata što zbog starosti. Kako je pozicija više nego odlična odlučio sam podignuti novi jer kakav je to Kotarac koji nema čašu vlastita vina pojašnjava Perislav i nastavlja. Posadio sam 2500 čokota od čega je dvije trećine crnih sorata merlot i syrah, a jedna trećina je bijela sorta Debit.
Od prvih degustacija do odličja
– Čim je vinograd stupio na rod i kada sam proizveo prvo vino prijavio sam se na natjecanje vinara u Polaču. Rezultat je bio više nego katastrofalan. Vino nije niti zadovoljilo kriterije kemijskih analiza, a o organoleptici da i ne govorim. Tada sam shvatio da proizvesti kvalitetno vino nije jednostavna stvar. Kao prvo treba zaboraviti tradiciju proizvodnje vina naslijeđenu od dida i oca. Treba poslušati struku i koristiti sve potrebne enološke pripravke. I kada se proizvede dobro vino važno je njegovo njegovanje uz redoviti pretok. Rezultati takvog rada su vidljivi. Redovito što u Polači, što u Stankovcima na natjecanjima osvajam neku od medalja i to je znak da sam na dobrom putu u proizvodnji vina.
Dio vina prodam da podmirim troškove proizvodnje, ali najviše se popije u dobrom društvu.
Naime Ivica, kako većina prijatelja i poznanika zove Perislava, u samom vinogradu sagradio je kamenu kuću. U početku sam imao drvenu baraku u kojoj sam držao poljoprivredni alat i frezu.
Idealno za seoski turizam
Nakon radova u vinogradu trebalo je oprati ruke, sjesti i marendati, a znala nas je u poslu prekinuti kiša i tada smo se sklanjali u automobil. Odlučio sam napraviti kućicu, ali da se uklapa u ambijent.
Za gradnju sam koristio kamen koji kao otpad su odbacivali u proizvodnji benkovačkog kamena. Kada već gradim napravit ću tako da mogu prespavati, a ne samo da se sklonim od kiše. Uz dnevnu – seljačku sobu s otvorenim kaminom sagradio sam dvije sobe i sanitarni čvor i odlučio da se bavim seoskim turizmom. Prostor Ravnih kotara je idealan za seoski turizam. Sve je u blizini: more, Plitvička jezera, Krka, Velebit, Kornati, Zrmanja. Osim toga sam ambijent Ravnih kotara s bogatom povijesnom i gastronomskom ponudom postaje svakim danom sve traženija turistička destinacija.
U sklopu vinograda sagradio sam boćalište. Sljedeće što planiram je gradnja bazena, pogotovo kada je koncem prosinca prošle godine iz Ministarstva turizma stigla najava kako će obrtnici i društva koji se odluče na gradnju bazena u turističke svrhe dobiti nepovratni poticaj od 50.000 kuna.
Prostor Ravnih kotara nije turistički dovoljno valoriziran. Brojne lijepo uređene kuće i konobe treba prilagoditi turističkoj ponudi i vlastite proizvode prodati na kućnom pragu ili kroz turizam. Time se dobiva nova vrijednost, a ujedno male količine koje nisu interesantne trgovačkim lancima mogu pronaći kupca pojašnjava Ivica zbog čega je OPG Zrilić krenulo u seoski turizam.
Prijatelji u konobi
U konobi kod Ivice Zrilića uvijek je živo. Brojni prijatelji svrate na druženje i čašicu razgovora. Vrlo često uz dobru domaću hranu i kvalitetno vino nakon partije boća padne pjesma. U konobi stalni posjetitelji su poznati Zadrani inače gospodarovi dobri prijatelji: Toni Dijan, Slavko Šare, Aldo Bobanović, Serđo Špar, Goran Glavan, Tiho Knežević, Vele Friganović i Pile Lazović. Kada ih put nanese u Zadar u Zrilićevu konobu rado svrate Marijan Cifer, Srečko Katanec, Makso Dundov, Ferućo Babajica i Marko Ostarčević. Dobrom društvu štih daje nježno svirajući gitaru uvijek prisutan Vjeko Sorić.
Spojiti nekoliko stvari što uz zadovoljstvo osigurava i zaradu je seoski turizam u ravnokotarskom prostoru koji je tek u povojima.
Uz manja ulaganja, ali dobru organizaciju u ovim teškim vremenima seoski turizam može postati dobar izvor zarade. Izgradnjom bazene, što su prepoznali u Istri i području oko Cista Prove turizam u ruralnom prostoru koji gravitira moru može trajati više od 200 dana i biti pokretač razvoja ovog lijepog, ali nedovoljno iskorištenog prostora. OPG Zrilić je jedan od pionira u tom poslu. Vjerujemo da će se svakim danom pojaviti sve više obiteljskih gospodarstva koja se bave seoskim turizmom. Za sve informacije susretljiv Perislav Zrilić stoji svima na usluzi.
Gosti otkrili što ih zanima
– Lani su ovdje kod mene samoinicijativno navraćali gosti iz inozemstva, konkretno iz Francuske, i raspitivali mogu li ljetovati na mom imanju. Privukao ih je vinograd, poljska kuća izgrađena u tradicionalnom stilu, vatrenica, konoba, roštilj, bućalište.. Dopao im se ambijent, ravnokotarski krajolik, domaća spiza, dobro vino i što im je odavde blizu otići do mora, blizu su Kornati, Plitvička jezera, Zrmanja i Krka, Velebit i Dinara, kaže Perislav, koji u sklopu svog OPG-a ima gotovo sve uvjete za ruralni turizam. Nedostaje još samo bazen, a i o tome on i njegova obitelj sve intezivnije razmišljaju. – Javit ćemo se na natječaj Ministarstva turizma, dodaje Perislav Zrilić.
Inicijativa Ministarstva turizma: Bespovratnih 50.000 kuna za izgradnju bazena
Država će gradnju svakog pojedinog poticati s bespovratnih 50.000 kuna, a jedini uvjet za privatne iznajmljivače i vlasnike malih obiteljskih hotela bit će – veličina. Bazen, naime, neće smjeti biti manji od 30 četvornih metara, a za gradnju bazena veličine do 50 “kvadrata” vjerojatno neće trebati ni građevinska dozvola (trenutačno građevinska dozvola nije potrebna za bazene do 24 četvorna metra). Gornja granica, dakako, nije postavljena i ovisit će isključivo o ambiciji i investicijskom potencijalu svakog turističkog domaćina koji svoju ponudu poželi obogatiti i bazenom.
Cijena bazena ovisno o veličini, obliku, materijalu iz kojeg je napravljen i opremljenosti kreće se od 10 do 100 tisuća eura.