Do sada smo već više puta čuli za razne pokušaje razvoja softvera koji bi temeljem analize ogromnih baza podataka predviđao događaje u budućnosti, među kojima su najpoznatiji vojni analitički programi koji temeljem starih podataka u raznim zemljama predviđaju društveno političke prilike, nemire i potencijalne ratove u budućnosti.
Jedan od projekata tog tipa je najnoviji softver za predviđanje epidemija koji su razvili znanstvenici Microsofta i izraelskog Sveučilišta tehnologije Technion.
Softver analizira novinske članke iz New York Timesa i nekih drugih medija, u kojima je u posljednjih dva desetljeća pisano o raznim epidemijama širom svijeta, te nastoji te podatke uzeti u obzir zajedno s podacima o vremenskim prilikama, ali i društveno političkim i drugim društvenim zbivanjima.
Eric Horvitz iz Microsoft Researcha i njegova kolegica Kira Radinsky iz Techniona, uvjerili su se u učinkovitost softvera kada su ga testirali na “slučaju iz prošlosti”, odnosno epidemiji kolere koja se pojavila 2006. godine u Angoli. Softver je analizirao dva desetljeća novinskih članaka prije 2006, te je predvidio da će te godine doći do epidemije vodeći se sličnim uvjetima iz prošlosti, recimo podacima o dugotrajnim sušama sličnog trajanja kao 2006. tijekom kojih su se pojavljivale epidemije kolere. Pored toga sustav se pokazao učinkovitim sa 70-90 postou predviđanju broja oboljelih, porasta nasilnih događanja, te predviđanju broja umrlih.
Znanstvenici kažu kako softver koristi članke New York Timesa od 1986. do 2007., no također ih “povlači” i s Weba iz raznih izvora poput DBpedije, WordNeta i OpenCyca, baze podataka općeg znanja.
Sve te informacije se prožimaju s poznatim podacima o lokacijama, recimo u Ruandi i Angoli, uključujući bruto državne dohotke i druge podatke, a softver pri predviđanju epidemije u obzir uzima lokacije gradova i zemalja, pokrivenost područja pitkom vodom, te područja u kojima su bile suše.
Kao što smo rekli, Horvitz i Radinsky nisu prvi koji su razvili softver za predviđanje događanja u budućnosti temeljem podataka iz prošlosti, no oni kažu da njihovi algoritmi koriste čak 90 online izvora, što softveru omogućuje znatno veću učinkovitost u odnosu na druge.
Microsoft za sada još nema namjeru komercijalizirati ovo istraživanje, mada je za njihov softver već zainteresiran određeni broj zdravstvenih organizacija širom svijeta, ali i mnogi biznisi koji bi ovaj algoritam voljeli koristiti za predviđanje stanja na tržištu.
“Mnoge stvari su se u svijetu promijenile tijekom proteklih desetljeća, no ljudska priroda i mnogi aspekti okoliša su ostali isti, stoga je softver u stanju prepoznavati uzorke čak iz vrlo starih podataka koji ukazuju na ono što je pred nama. Ja sam čak osobno zainteresiran da se pretraživanje podataka pomakne još dalje u prošlost”, kaže Horvitz.