Digitalnim Hrvatima najvažnije je koliko mobilna usluga košta. Ignoriraju mobilno oglašavanje i ne vole plaćati za aplikacije, ali su zainteresirani za m-plaćanje i NFC.
Prema podacima agencije za društvene medije Drapa, koje je iznio tijekom konferencije ‘Transformacija u digitalnom svijetu’, u Hrvatskoj ima 51.968 korisničkih računa na Twitteru. Kad bi to bio grad, rekao je direktor Drapa Davor Runje, bio bi deseti po veličini.
Bio bi, kad bi svi ti korisnici bili aktivni. Ali, nisu. Broj korisnika koji pošalju najmanje jedan tvit mjesečno daleko je manji – 17.078 – odnosno, 14.743 privatnih i 2.335 poslovnih korisnika.
Kako god bilo, Twitter nastavlja rasti kod nas – dnevno nastane u prosjeku 41 profil. Prosječan tviteraš ima 570 tvitova, dok 100 najutjecajnijih imaju više od šest tisuća pratitelja.
Runje je uvjeren kako će Facebook, zahvaljujući Graph Searchu i drugim servisima, s vremenom ozbiljno zaprijetiti Googleu jer ima ogromnu bazu korisnika te kvalitetnije i za oglašivače relevantnije podatke. S vremenom će, smatra, web stranice početi odumirati, a zamjenjivat će ih stranice na Facebooku, koje je jednostavnije i brže napraviti. Uz to, uvjeren je, komunikacija će se u budućnosti odvijati uglavnom preko društvenih mreža.
Luka Baranović, menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, upozorio je kako ne treba zanemariti alate za analizu ogromne količine podataka koju generiraju društvene mreže, koje treba koristiti kako bi se predvidjeli kretanje, potrebe i želje korisnika.
Po rezultatima istraživanja, koje je tvrtka Ipsos Plus napravila za Deloitte, glavni razlozi zašto korisnici mobitela mijenjaju operatora su cijene glasovnih i usluga SMS-a. To je navelo njih 39 posto. S druge strane, za samo njih sedam posto važna je kvaliteta mreže.
Kod mobilnog interneta važne su im kvaliteta (29 posto), cijena paketa (26 posto) i uređaj (18 posto). Mahom ga koriste za e-mail, društvene mreže, pretraživanje interneta i čitanje vijesti.
Ogromna većina (75 posto) koristi samo besplatne aplikacije za mobitele i tablete. No, razmjerno malo ih instalira aplikacije općenito – 42 posto vlasnika Androida reklo je kako nije instaliralo niti jednu. Kao glavni razlog zašto naveli su kako nemaju razloga zašto bi to učinili. Uzrok tome vjerojatno treba potražiti i u razmjerno slaboj ponudi aplikacija prilagođenih domaćem tržištu.
‘Kada se odluče na kupovinu aplikacija, korisnici pametnih telefona najčešće će mjesečno potrošiti 30, odnosno 20 kuna. S druge strane, u slučaju korisnika tableta taj će iznos biti viši te će doseći 100 kuna mjesečno. Ipak, u oba slučaja se radi o neznatnom udjelu korisnika, odnosno, o 8 posto korisnika pametnih telefona i 9 posto korisnika tableta, rekao je Baranović.
Žele li povećati promet mobilnim internetom, opreatori moraju pronaći načine kako potaći potrošnju. Tijekom konferencije kao dobar primjer naveden je brand GoPro, koji omogućuje dijeljenje snimki zabilježenih pomoću nosivih kamera.
Nešto više od pola ne plaća više od 150 kuna za usluge koje koriste. Ipak, 56 posto ih je zainteresirano za mobilno, a 60 posto za beskontaktno plaćanje (NFC). Njih 36 posto voljno je koristiti pametne telefone i mobitele za m-plaćanje manjih transakcija, dok bi ga petina koristila bez obzira na iznos.
Uglavnom ne primjećuju mobilno oglašavanje. 75 posto ignorira takve oglase, 63 posto briše poruku oglašivača, 31 posto traži da ih više ne prima. No, 31 posto klikne na oglas, 28 posto traži više informacija, 14 posto podijeli oglas s drugima, deset posto dođe na oglašavano mjesto, a pet posto nazove oglašivača.
Treba imati na umu kako je istraživanje rađeno online, na uzorku od 1004 ispitanika starosti između 18 i 65 godina. Nije reprezentativno za cjelokupnu populaciju (odstupa, recimo, po obrazovanju), ali daje uvid u stavove i preferencije ljudi koji su bliže digitalnom životnom stilu od ostalih.
Tijekom panela, održanog u nastavku konferencije, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke Igor Strejček naglasio je kako je m-bankarstvo u porastu upravo zbog širenja pametnih telefona i pojednostavljivanja alata za njegovo korištenje. Erste ima 26 tisuća korisnika m-bankarstva, koji su generirali 77 tisuća transakcija vrijednih 65 milijuna kuna.
Strejček smatra kako će se banke sve više otvarati vanjskim dobavljačima kad je razvoj aplikacija u pitanju.
Tatjana Prenđa-Krupec iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavila je kako će nastaviti s projektima koji će smanjivati papirologiju i povećavati mobilnu dostupnost zdravstvenih usluga te poboljšati komunikaciju zdravstvenih ustanova s korisnicima, ali i međusobno. ‘Veselimo se širenju pametnih telefona jer se nadamo kako ćemo proširiti certifikate koji će omogućiti pristup zdravstvenim podacima putem mobitela’, rekla je.
Informatizacija bi trebala donijeti značajne uštede u sustavu zdravstva. Primjerice, poboljšanim praćenjem stanja dijabetičara može se izbjeći porast godišnjih troškova sustava po glavi pacijenta s dvije na osam tisuća eura. Takve bi uštede mogle kumulativno donijeti uštedu od šest milijardi kuna.
‘Vidimo da nova generacija naših kupaca postaje sve digitalnija’, rekao je Ivan Skender, direktor Sektora za razvoj proizvoda u T-HT-u, ‘Esktremno je važno ići u tom smjeru, osigurati da se sve može napraviti digitalno. To zahtjeva veliku dozu analitike i ulaganja u tehnologiju, kao kao i transformaciju poslovnih procesa. Na tome radimo u T-HT-u.’
Skender vidi potencijal za širenje takvog pristupa i na druge industrijske sektore, primjerice energetiku, no dvoji oko toga koliko su ga spremni prihvatiti.
